Objavljeno 16. siječnja, 2014.
U EU nema zdravijeg i ukusnijeg mesa od naših autohtonih svinja, tvrdi dr. Dimač
POSAVSKI PODGAJCI – Veterinar dr. Rudolf Dimač, koji već 23 godine živi i radi u Muenchenu, osnovao je u Posavskim Podgajcima, u istočnom dijelu županjske Posavine, Udrugu uzgajivača stare pasmine svinja “Slavonska čorda”. Odlučio je, kaže, obnoviti jednu kulturološki važnu djelatnost koja je znak prepoznatljivosti Slavonije te spasiti, reaktivirati i održati taj običaj. A najhumaniji način uzgoja starih pasmina svinja, pojašnjava, ujedno je njegov i životni i profesionalni zadatak.
- Djetinjstvo sam provodio u slavonskoj šumi čuvajući djedove svinje, a uz miris pečene slanine još sam kao dječak promatrao simbiozu slavonske šume i domaće svinje i govorio si da ću kad odrastem biti čordaš. Ali život me odveo na drugu stranu, postao sam veterinar, a rat i jad u Bosni, gdje sam živio s obitelji, otjerali su me u Njemačku - ispričao nam je dr. Dimač.
- Minhensko bogato tržište sa svojim luksuznim radnjama i restoranima koji bogatu i prosvijećenu klijentelu opskrbljuju zdravom organskom hranom i drugim delikatesama u meni je probudilo interes za zdravu hranu. Ulaskom RH u EU dobio sam mogućnost da u Muenchenu ponosno pričam i pokazujem goleme ekološke površine Slavonije s bogatim potencijalima za proizvodnju organske i ljekovite hrane - ističe.
U Posavskim Podgajcima susreo se sa znancima koji još uvijek uzgajaju stare pasmine svinja i drže ih na otvorenom. Gotoov dvije godine pratio je i korigirao njihov uzgoj.
- Ove sam zime preradio određene količine mesa, analizirao ga i sa svjetskim kulinarima zaključio da u EU trenutačno nema zdravijeg i ukusnijeg mesa. Odlično izbalansiran odnos masnih kiselina, bogatstvo vitamina i mikroelemenata, enzima iz tartufa i niz drugih još neistraženih čimbenika ovaj proizvod čime posebnim i cijenjenim na svjetskom tržistu zdrave hrane - zaključuje dr. Dimač.
Cilj udruge koju je osnovao postizanje je kvalitete mesa kao prije 100 godina, potpuno slobodnim načinom držanja uz prirodnu prehranu crne slavonske svinje i mangulice. Udruga okuplja 20-ak članova i 3-4 aktivna uzgajivača, a svoj će program, u dogovoru s nadležnim institucijama, racionalno i kontrolirano proširivati do biološki dozvoljene mjere.
- Moji potencijalni kupci hoće kulen, kulenovu seku, kobasicu, čvarak i zdravu ljekovitu mast (ne deblja, a skida loš kolesterol), isključivo od svinja koje su na ovaj način i prema mojim strogim kriterijima uzgojene - ističe.
- Takav uzgoj ne može biti masovan, ne podrazumijeva 100 ili 500 svinja, kredite, betonske objekte nego pašnjak, kontroliran prostor i vrijeme, evidenciju i kontrolu ispravnosti provođenja specijalnog programa uzgoja starih pasmina svinja - zaključuje dr. Dimač.
Žao mu je, kaže, što tu činjenice ne žele prepoznati ni razumjeti oni koji odlučuju o hrvatskoj poljoprivredi jer su daleko od prirode, i zbog zablude prouzročene globalizacijom privrede i politike i dalje srljaju u propast.
Ratko Pavkić iz Posavskih Podgajaca, koji već deset godina na ekološki način uzgaja svinje, pristupio je Udruzi i trenutačno je, kaže, u fazi nabave 20 rasplodnih krmača crne svinje i mangulice.
– Ovo naše područje, uz Spačvansku šumu, Bogom je dano i to je prirodni resurs kakvim se u EU još samo Hrvatska može pohvaliti. Ali u šumu nam ne daju. Kupio sam parcelu uz šumu i imam jako velikih problema. Čim svinja slučajno zakorači u šumu, odmah stižu policija i inspekcije, kao da su ušle u svećenikovu sakristiju. Dok istovremeno krda divljih svinja harače šumom - ističe Pavkić.
Poziva resorno ministarstvo da ljudima dozvoli korištenje pašnjaka i šuma uz određenu naknadu jer svinje im ondje ne prave nikakvu štetu. Dodaje da su ekološki uzgojene svinje izuzetno tražene i da cijela Slavonije ne bi mogla proizvesti dovoljno za potrebe bavarskog tržišta.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
“Zatajeni” tartufi?
– Iz šume nas se tjera i sve nam se brani zbog lokalnih moćnika. A pod nosom nam je toliki neiskorišteni potencijal, ondje ima i tartufa, ali o tome se šuti, također zbog nečijih interesa. Kada je prije nekoliko godina skupina ljudi sa psima tragačima krenula tražiti tartufe, nastala je opća panika i iz šume su protjerani kao najgori razbojnici - prisjeća se uzgajivač svinja Ratko Pavkić.
Minhensko bogato tržište za prosvijećenu klijentelu traži zdravu organsku hranu
Cilj udruge je kvaliteta mesa kao prije 100 godina potpuno slobodnim načinom držanja svinja
“Recept” za visoke temperature
Vezano uz natprosječno toplo vrijeme, mještani županjske Posavine za sada nisu zabrinuti za meso u pušnicama i tvrde da je sve pod kontrolom. “Važno je da u pušnici zrak cirkulira i kada je toplije, kao ovih dana, i nema hladnog vjetra koji bi odradio svoje, dobro je uključiti ventilator i dimiti hladnim dimom koji ne smije prijeći 17 ili 18 stupnjeva. I, naravno, ne smije biti direktne vatre”, iskušani je recept kojeg se drže Županjci i za sada, kažu, nema nikakve opasnosti. Oni koji su svinjokolje imali nešto kasnije i čije je meso još u salamuri, problem rješavaju bocama sa smrznutom vodom koje urone u salamuru gdje nasoljene šunke i slanine sazrijevaju prije stavljanja u pušnicu.