ZAGREB - Iza Hrvatske je u gospodarskom smislu još jedna izgubljena godina. Ocjena je najmjerodavnijih - poslodavaca, koji su ekonomskim potezima Vlade na polovini mandata dali - čistu jedinicu.
Gospodarski gledano, a dijagnozom nekadašnjeg guvernera sročeno, i u ovoj godini palo je sve što nije trebalo pasti. Od BDP-a, industrijske proizvodnje, javne potrošnje. Jedino što je konstantno raslo bio je optimizam vladajućih.
"Da nisam optimist, u ovoj Vladi ne bih trebao ni sjediti. Pesimisti u Vladi ne trebaju, jer mogu ojačati samo jednu industriju - farmaceutsku", poručio je potpredsjednik za gospodarstvo Branko Grčić.
Pesimizam je bio raširena pojava, pa su farmaceuti bili u poslovnom plusu. Novi pogon Plive od 100 milijuna dolara, ulaganja Ericssona ipak zasjenio je Končarev transformator od 5,5 milijuna eura za Filipine. Rijetke dobre vijesti nisu digle malaksalo gospodarstvo u kojem je blagdane bez posla dočekalo više od 360 tisuća ljudi. Vladajućima je uspjelo ujediniti sindikate i poslodavce u ocjeni da je brojka dokaz promašene politike.
''Ovo što sad imamo, imamo jedno nečinjenje. Doduše, imamo puno razgovora, no vrlo malo se toga događa što bi trebali osjetiti na samom tržištu'', rekao je za MS HUP-ov Davor Majetić.

Na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska se smjestila oko sredine, između Bocvane i Rumunjske. Boljke su ostale iste - neefikasna javna uprava, visoki porezi i druga davanja, nejasna strategija razvoja. Oporba, pak, ponavlja jedno te isto pad BDP-a osam kvartala zaredom, koji nije ublažila ni turistička sezona. Iako ni sami nisu otkrili što konkretno mijenjati, investicijski plan za iduću godinu u HDZ-u su ovako dočekali.
''Pozitivno (smijeh)...ispričavam se'', nasmijao se Domagoj Milošević.
Koji mjesec prije nego je Vlada odbila u bescjenje prodati Hrvatsku poštansku banku, a on zaprijetio novim kontrolama i porezima, Slavku Liniću nije bilo do smijeha. Ne zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita i odbijenog proračuna u Bruxellesu zbog premalih rezova, već polemika da javni dug ne treba pokrivati rasprodajom državnih tvrtki i monetizacijom autocesta. Najviše su ga nakon godišnjeg odmora razljutile prozivke da je manjim PDV-om u turizmu, koji je s 10 posto na kraju digao na 13, proračunu izbio tri milijarde.
''Očito sam debil, ako sam tri milijarde samo ovako bacio. Maltretirate me što ljudi koji su debelo plaćeni izvlače novce iz proračuna koriste vas da bi poslali poruku kako u ovoj Vladi sjede debili'', ogorčen je bio Linić.

Da će do kraja mandata Hrvatska biti sve konkurentnija, uvjeravao je Ivan Vrdoljak, priznajući da i sam u svom sektoru nailazi na probleme. A jednom od prepreka, posve neočekivano nakon 18 dugih Vidoševićevih godina, pokazala se krovna gospodarska institucija HGK, pa je resorni ministar imao potrebu poručiti.
''To su novci hrvatskog gospodarstva koji za svaku lipu, ne za svaku kunu, danas preživljava i traži modele kako dočekati rast. I ja se iskreno nadam da ćemo jednom prestati krasti u ovoj zemlji'', rekao je Vrdoljak.

A dok građani čekaju rast i osluškuju sindikalne čelnike.
''BDP ne raste po duhu svetom, nego temeljem rada i mjera'', poručio je s nedavnog prosvjeda pred Vladom Ozren Matijašević.
Premijer traži strpljenje i poručuje, iduće će biti jednako teško, a snalazit će se oni koji su spremni raditi više i kvalitetnije.
''Po starom više ne ide. Hrvatska je svoj model nazovi razvoja iscrpila. Dok je išlo, išlo je. Bilo je puno grešaka, puno nezakonitosti. Nastavimo li tako, osuđeni smo na to da budemo jedna mala, to smo ovako i onako, ali jedva prosječna i neuspješna europska država''.
Media servis