ZAGREB - Ured za sprečavanje pranja novca prošle godine privremeno je odgodio transakcije u vrijednosti gotovo 12,67 milijuna kuna smatrajući ih potencijalno sumnjivima.

Tako je lani u odnosu na 2001. godinu, ukupna vrijednost privremeno zaustavljenih transakcija porasla za 4,5 milijuna kuna. Ukupno je lani otvoreno 340 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma, a nakon analitičke obrade u 132 slučaja ocijenjeno je da postoji određena sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma. Uglavnom je riječ o sumnji na pranje novca, s obzirom na to da je u samo jednom slučaju posumnjano na financiranje terorizma. Svi ti slučajevi predmet su daljnje istrage, odnosno financijske istrage, kriminalističke obrade i kaznenog postupka, a tek s donošenjem pravomoćne sudske presude za kazneno djelo pranja novca potvrđuje se nezakonitost sredstava te se ona trajno oduzimaju.

Prošle godine Ured je analizirao i 12 slučajeva sa sumnjom na pranje novca koji su povezani s koruptivnim kaznenim djelima. Pritom je analitički obrađeno 218 transakcija povezanih s čak 114 osoba (102 fizičke i 12 pravnih osoba). Ukupna vrijednost analiziranih transakcija sa sumnjom na koruptivne radnje povezane s pranjem novca, kako se navodi u izvještaju, premašuje 47,7 milijuna kuna.

Uredu za sprečavanje pranja novca sumnjive transakcije prijavljuje cijeli niz obveznika, poput banaka, štedionica, priređivača igara na sreću, brokera, odvjetnika, osiguravajućih društava, poreznih savjetnika. Svi su oni lani uredu prijavili 397 sumnjivih transakcija. Najčešće su prijave stizale iz bankarskog sektora, i to u 77,33 posto ukupnog broja zaprimljenih sumnjivih transakcija. U odnosu na svrhu provedene transakcije prevladavaju sumnjive transakcije s oznakon "drugo", na koje se prema podacima Ureda odnosi 61,02 posto svih sumnjivih transakcija, a potom slijede transakcije sa svrhom "štednja" na koje se odnosi 13,98 posto svih sumnjivih transakcija. Usporedbe radi, u 2011. godini na "drugo" je otpadalo 49,85 posto, a na "štednju" 14,55 posto ukupnog broja sumnjivih transakcija.

Ured navodi na nekoliko slučajeva koje su prošle godine obrađivali. Tako su na "mig" banke nadzirali transakciju u iznosu od 1,2 milijuna eura. Klijentica je, naime, zatvorila deviznu štednju i ta sredstva pokušala prebaciti u inozemstvo. Provjera slučaja pokazala je da je žena prijevremeno raskinula oročenje i 1,2 milijuna eura prebacila na račun supruga koji je ta sredstva oročio. Nakon nekoliko dana, Fina je na temelju sudske odluke blokirala račun klijentice banke, a samo dan nakon te blokade njezin je suprug pokušao prijevremeno raskinuti tek ugovoreno oročenje i novac prebaciti u inozemstvo. Ured je banci naložio privremeno zaustavljanje transakcije, a cijeli slučaj u rukama je Državnog odvjetništva. Naime, postoji sumnja da su ta sredstva nezakonito stečena jer je obrada pokazala da se protiv žene koja je razročila štednju i prebacila je suprugu na račun, vodi kazneni progon "zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti". Pri prodaji i prijenosu poslovnog udjela u jednom trgovačkom društvu, naime, sebi je pribavila znatnu imovinsku korist.

U odnosu na način provođenja, prema podacima ureda, prevladavaju sumnjive transakcije provedene kao doznake iz inozemstva, a potom slijede sumnjive transakcije provedene kao isplate.

Isplata velikih iznosa gotovine s računa odmah po priljevu sredstava na račun, odljev ili priljev sredstava iz inozemstva ili u inozemstvo koji nije u skladu s uobičajenim poslovima klijenta, značajno i naglo povećanje prometa po računu bez prihvatljivog razloga - samo su neki od indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Među njima su i učestale uplate gotovine, značajan priljev sredstava na račun koji se odmah prebacuje na više različitih računa ili podiže u gotovini, ali i iznenadno "buđenje" neaktivnog računa.