Ove godine gotovo trećina bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno približno 12,7 milijardi eura, ostvarit će se u sivoj ekonomiji, izvan dosega poreznih vlasti.

Iako te pojave nije lišena ni jedna država, ipak zabrinjava što se Hrvatska s udjelom od 28 posto u BDP-u nalazi u klubu europskih rekordera s Rumunjskom, Litvom, Letonijom, dok je neslavno prvo mjesto s 31 posto pripalo Bugarskoj.

Ipak, u svemu tome ohrabruje činjenica kako je netom završeno i objavljeno istraživanje "Siva ekonomija u Europi za 2013. godinu” koje su proveli Sveučilište Johannes Kepler u Linzu i kartičarska kuća Visa, pokazalo da se u Hrvatskoj u kretanju trenda sive ekonomije bilježe pozitivni pomaci iako idu puževim korakom. Tako je veličina sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP 2008. godine iznosila 29,6 posto, što je izbijanjem svjetske financijske krize, 2009. godine poraslo na 30,1 posto, no od tada ona bilježi postojani, no vrlo blagi pad. Tako je 2010. godine pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5 posto, lani na 29 posto, dok bi ovu godinu trebala završiti na 28,4 posto hrvatskog BDP-a.

Spomenuta istraživanja procjenjuje da je ukupan volumen sive ekonomije u Europi veći od 2.100 milijardi eura. Izbijanje ekonomske krize, nesporno, bilo je jedan od katalizatora njezinog rasta. No, posljedice krize, odnosno politika štednje i sve slabije punjenje državnih proračuna potaknuli su sve odlučniju borbu s tom (pre)raširenom pojavom. Sive ekonomije, općenito, najmanje ima u visokoreguliranim segmentima gospodarstva poput telekomunikacija i energetike, dok je najrasprostanjenija u građevinarstvu i procjenjuje se kako je trećina bruto vrijednosti tog sektora nastala u sivoj zoni. Zanimljivo je, ističe istraživanje, što je slom tržišta nekretnina na jugu i istoku Europe pomogao tome da se dramatično smanji i siva ekonomija u graditeljstvu.

Zoran Kovačević, predsjednik Županijske gospodarske komore Osijek, smatra da, iako se očito posljednjih godina njezini razmjeri smanjuju, siva ekonomija još uvijek uzima značajan dio BDP-a Osječko-baranjske županije, naravno bez mogućnosti iznošenja preciznijih veličina. “Posebno se to događa u djelatnostima gdje poduzetnici rade s gotovim novcem, prije svega u turizmu i ugostiteljstvu, no ipak je u toj branši puno reda uvedeno nakon uvođenja fiskalnih blagajni, tako da se sada u tim djelatnostima prijavljuju čak 40 posto veći promet nego prije njihova uvođenja,” kaže Kovačević. A budući da je devedesetih godina radio upravo na poslovima financijskog inspektora u Poreznoj upravi jednog slavonskog grada, ističe kako se dobro sjeća da je tada ugostiteljstvo prikazivalo samo od 10 do 20 posto ostvarenog prometa, a sve je ostalo bilo u zoni sive ekonomije.

Marija Volinek-Štrekelj, predsjednica Udruženje obrtnika Osijek, smatra da je sivoj ekonomiji u Hrvatskoj predugo gledano kroz prste i tako kupovao socijalni mir.

- Ni kasnije mjere kojima se pokušalo smanjivati sivu ekonomiju nisu dale vidljivijeg učinka, jer inspekcijske službe nikad nisu imale dovoljno osoblja ni sredstava kojima bi to provodile, pa je i dalje premalo pomaka - smatra ona. Pritom je uvjerena da su u svemu tome najlošije prolazili obrtnici i mali gospodarstvenici koji, kada uđu u sustav, moraju primjenjivati sve zakone, a sivu ekonomiju se i ne kontrolira budući za nju nitko i ne zna. “Nedavno je omogućeno otvaranje i jednostavnih trgovačkih društava za samo deset kuna i dopunski rad. Sada takva društva mogu obavljati i najsloženije poslove čak i u elektroničkoj djelatnosti, a njihovi vlasnici ne moraju imati nikakvo obrazovanje za to, za razliku od nas obrtnika. Prijave nekoliko sati dnevno rada u dopunskom radu, a rade ogromne poslove ne plaćajući ni približno realne poreze i doprinose za to”,- upozorava Volinek, uz poruku da obrtnici samo traže da ih se izjednači sa svima drugima.