ZAGREB - Županijskim upravnim odjelima za prostorno uređenje i gradnju do sada je u cijeloj Hrvatskoj stiglo više od 200.000 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, a to će se moći učiniti još do petka 28. lipnja, budući da je 30. lipnja, koji se cijelo vrijeme spominjao kao krajnji rok - nedjelja. I dok građani žurno skupljaju papire, državi se ne žuri. Kako popisa državne imovine nema, postoji mogućnost da država sebi samoj produži rok za legalizaciju.

Kako se spominje u Strategiji upravljanja državnom imovinom do 2017. godine, Agencija za upravljanje državnom imovinom, kao zakonski zastupnik RH, nadležna je za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje. "Te se zakonske obveze uglavnom ne provode. Razlog tome je manjak novca, te će se Vladi morati predložiti Plan aktivnosti s tim u vezi. Sankcija za nepodnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito sagrađene zgrade u zakonom propisanim rokovima, jest rušenje. S obzirom na to da je riječ o izrazito velikom broju zgrada koje će trebati legalizirati, treba imati na umu i mogućnost produljenja roka", stoji u Strategiji. Koliko je država sama sebi dosad podnijela zahtjeva za ozakonjenje vlastitih bespravnih gradnji, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ne znaju. Neslužbeno doznajemo da samo HEP ima namjeru podnijeti zahtjev za 25.000 nelegalnih objekata, ponajprije trafostanica. Država bi zahtjev trebala predati za stotine nekadašnjih vojnih objekata, škola, vrtića i bolnica, upravnih zgrada.

Ministarica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš bezbroj je puta do sada napominjala kako se rok za predaju zahtjeva za legalizaciju neće produžavati. Vrijedi li to i za državu, vidjet će se, budući da se čini nemogućim da država zatraži legalizaciju nečeg prije negoli dozna da to uopće postoji. Nekretnine u vlasništvu RH nikad dosad nisu u cijelosti popisane, podaci o njima nisu objavljeni, niti su napravljene projekcije i procjene njihove uporabne, odnosno gospodarske vrijednosti. Čak ni poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, građevinska zemljišta, zgrade, stanovi, ceste, javna vodna dobra i drugo, do danas nisu cjelovito evidentirani, sistematizirani niti procijenjeni. Zemljišne knjige nisu usklađene s katastarskim stanjem, odnosno samo je pet posto usklađenih zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica.