Do sada je za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata na području Osječko-baranjske županije podneseno više od 13 tisuća zahtjeva.

Kako se približava krajnji rok (30. lipnja) u kojem je moguće predati zahtjev, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, kao i Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka, doslovno su zatrpani zahtjevima građana.

Županijski Upravni odjel zaprimio je približno devet tisuća zahtjeva, od čega se prema nekim procjenama tek nešto manje od deset posto odnosi za poljoprivredne objekte.

- Budući da se najviše zahtjeva predaje prema preporuci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja prazno, sve se svodi samo na procjene, kaže Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, te dodaje kako dnevno stiže i do 300 zahtjeva. U osječkom Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje ovih je dana također velika gužva.

- Dnevno zaprimamo između 150 do 200 predmeta. Naša procjena je da će doći i do većeg dnevnog zaprimanja predmeta kako se budemo bližili kraju lipnja, kazali su nam. Zbog toga su pozvali građane da s podnošenjem zahtjeva ne čekaju zadnje dane lipnja.

Prilikom jučerašnjeg našeg posjeta tom Upravnom odjelu, u samo pola sata zahtjeve za legalizacijom podnosilo je i nekoliko desetaka građana. Ispred ureda u pravilu su redovi, ali sve ide jako brzo, od odgovora na različita pitanja o šupi, garaži, dijelu kuće..., do zaprimanja zahtjeva. Uglavnom se zbog brzine zahtjevi primaju bez popratne dokumentacije, uz objašnjenje zaposlenica podnositeljima kako će ih referenti naknadno obavijestiti, kod obrade njihovog predmeta, koju još dokumentaciju moraju priložiti.

Sasvim je jasno kako će se poslovi vezani uz legalizaciju protegnuti još možda i više od godine dana, jer upravna tijela za graditeljstvo gradova i županija fizički neće moći u kratkom roku obraditi sve zahtjeve.

Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić kaže kako veliki broj zahtjeva koji se podnose samo potvrđuje da su u toj županiji bili u pravu kada su prije dvije godine predlagali i pokrenuli javnu raspravu o nužnosti legalizacije, posebice poljoprivrednih objekata, do 31. prosinca 2010. godine uz minimalnu naknadu, a uz pretpostavku da ih u cijeloj Hrvatskoj ima gotovo 150 tisuća nelegalnih, od čega u OBŽ-u približno 20 tisuća.

- I tada smo znali da državni sustav neće moći brzo, jeftino i kvalitetno odraditi legalizaciju, a što se pokazalo sada kada su “zagušeni” i povijesni arhiv, katastar i gruntovnica. Valja reći da danas u Slavoniji i Baranji, pa i cijeloj Hrvatskoj, ne postoji ni jedna obitelj koja nije ozbiljno analizirala potrebu legalizacije stana, kuće, ili pak poslovnog objekta. I to zapravo potvrđuje da smo na vrijeme pokrenuli proceduru kako bi se razriješili problemi koji bi mogli nastati ako se ne legaliziraju posebice poljoprivredni objekti, jer nositelji takvih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva(OPG-a) neće moći privlačiti sredstva iz EU fondova. Obilazeći gotovo svakodnevno teren uvjerili smo se kako je većina OPG-a svjesna važnosti legalizacije, ali nemaju novca da to odrade, izjavio je župan Šišljagić.