ZAGREB - Početak 2013. godine obilježila je stagnacija gospodarske aktivnosti. Pritom je došlo do znatnog pada izvoza robe uz istodobno blago jačanje domaće potražnje pod utjecajem pojačane investicijske aktivnosti države, stoji u najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima Hrvatske narodne banke. U takvim uvjetima, ističu u HNB-u, administrativna stopa nezaposlenosti zadržana je na dosegnutoj visokoj razini.

– Fiskalna politika bila je izrazito ekspanzivna u prva tri i pol mjeseca, no održavanje takvog trenda u preostalom dijelu godine bit će moguće samo ako dođe do znatne revizije fiskalnih ciljeva za cijelu godinu - upozoravaju iz središnje banke. Likvidnost domaćega financijskog sustava bila je iznimno dobra, pa su i kamatne stope na novčanom tržištu ostale na razmjerno niskoj razini. Međutim, kamatne stope na kredite poduzećima i stanovništvu zadržale su se na razini s kraja prošle godine. U ožujku je ostvaren rast plasmana kreditnih institucija, no godišnje stope promjene i dalje su negativne, vele u HNB-u, podsjećajući da je, uzimajući u obzir visoku razinu likvidnosti monetarnog sustava, donesena odluka o smanjenju stope remuneracije na sredstva prekonoćnog depozita banaka kod HNB-a s 0,25 na 0 posto.

U prvom tromjesečju 2013. mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti upućuju na stagnaciju. Industrijska proizvodnja u spomenutom je razdoblju stagnirala, a za građevinske aktivnosti u siječnju i veljači zabilježen je oporavak. Nasuprot tome, promet u trgovini na malo nakon siječnja nastavio se smanjivati i u veljači.

– Ukupni je fiskalni manjak konsolidirane središnje države u razdoblju koje obuhvaća siječanj i veljaču iznosio 3,5 milijardi kuna, dok je manjak državnog proračuna od siječnja do sredine travnja 2013. iznosio oko 8,5 milijardi kuna ili 60 posto planiranog iznosa za 2013. Dug središnje države povećao se u razdoblju od siječnja do veljače 2013. za 3,9 milijardi kuna, dosegnuvši krajem veljače 179,4 milijardi kuna. Potrebna sredstva za financiranje manjka uglavnom su osigurana izdavanjem trezorskih zapisa - zaključuju u HNB-u.

“Hrvatska je i dalje u recesiji, uz negativnu stopu rasta od oko dva posto u 2012. (usprkos blagom rastu u trećem tromjesečju) i slabim izgledima za značajan oporavak u 2013.”, konstatirala je jučer i Europska banka za obnovu i razvoj. “Gospodarstvo i dalje pritišću dugotrajni problemi nekonkurentne industrije, nefleksibilnog tržišta rada te velikog i neučinkovitog javnog sektora. Zemlja bi ipak mogla dobiti poticaj od pristupa Europskoj uniji u srpnju 2013.”, dodaju u EBRD-u.