BELI MANASTIR - “Krajem ovoga ili početkom idućega tjedna na adrese Ministarstva poljoprivrede i hrvatskih šećerana stići će dopis slavonsko-baranjskih poljoprivrednika, u kojem će predložiti nove modele otkupa šećerne repe, ali i zatražiti veću pažnju prema njezinim domaćim proizvođačima”, tvrdi to Petar Pranjić, predsjednik udruge Baranjska brazda i Komisije za proizvodnju šećerne repe pri Poljoprivrednoj komori, naglašavajući kako će od domaćih šećerana zahtijevati očitovanje o budućem odnosu prema primarnom proizvođaču.

- Šećerane ne mare za fijasko koji smo doživjeli zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta. Za razliku od otkupnih cijena nekih poljoprivrednih kultura, poput pšenice i kukuruza, koje se mijenjaju zbog elementarnih nepogoda, cijena repe ostaje ista, 300 kuna po toni, jer se ugovara znatno ranije - objašnjava Pranjić, naglašavajući kako je takva proizvodnja seljaku neisplativa. Imaju informaciju, nastavlja, da domaće šećerane znatno više pozornosti i sredstava daju inozemnim proizvođačima, konkretno vojvođanskim seljacima, uz izgovor da je tamošnja repa bolja. “Njima avansiraju proizvodnju, pa 50 posto od ugovorene cijene plaćaju još u ranoj sjetvi, a cijena 'vojvođanske' repe je između 20 i 30 posto viša,” kaže, napominjući kako će jedan od prijedloga biti neka ta sredstva ulože u domaću proizvodnju, jer će seljak vrlo brzo napustiti proizvodnju šećerne repe pa će upitna biti opstojnost ne samo jedne, nego sve tri hrvatske šećerane.

- Stariji proizvođači sjećaju se nekadašnjih vremena kada su šećerane financirale proizvodnju repe na način da su seljacima davali sjeme, zaštitu, pa čak i strojeve. Vratimo se tom modelu - predlaže, poručujući šećeranama neka napuste vojvođanske vrtove i vrate se domaćem dvorištu. Drugi prijedlog čelnicima šećerana bit će novi model izračuna cijene repe.I.Getto