Objavljeno 7. rujna, 2012.
Od 1. siječnja ubilo se 40 Slavonaca i Baranjaca, a još 40 - pokušalo
OSIJEK - Od početka ove godine u Osječko-baranjskoj županiji već se 40 osoba ubilo, a isto toliko ih je pokušalo počiniti suicid. Porazno je bilo i početkom tjedna, u utorak, kada su si dva muškarca u Osijeku i Đakovu oduzela život vješanjem, dok je treći to pokušao rezanjem vena.
Psihologinja Mirjana Mozer, predsjednica Društva psihologa Osijek, pokušala nam je pojasniti zašto sve veći broj građana “diže ruku na sebe”, te o kakvim se osobama radi.
- Načelno bih rekla da su ljudi skloni suicidu osobe osjetljivije psihološke strukture. Ono što većini ljudi ne smeta, njima smeta. Mnogo teže proživljavaju neke situacije nego drugi. Onda je i logično da, što su vremena teža, ima i više suicida - kaže psihologinja Mozer dodajući da povod mogu biti traume, frustracije zbog otpuštanja (same osobe ili članova obitelji), loša ekonomska situacija - gdje si lišen mogućnosti da ispuniš određene osnovne potrebe koje si već ustrojio.
- Kako ono kažu, najveća je kletva: “Dabogda imao, pa ne imao”. Tu se slaže velika količina izazova i pritisaka na osobu koju onda oni, koji su osjetljivi i nježne psihološke strukture, ne mogu izdržati. U jednom trenutku im se učini da to sada više nema smisla i da namaju snage. Tada se dogodi najgore - kaže psihologinja. Za takve ljude svakodnevne situacije postaju preveliki teret i zato se broj samoubojstava povećao.
- Što budu lošija vremena, time ćemo imati i veći broj suicida, jer to je zatvoreni krug. Pucaju odnosi u braku i s djecom. Sve se poremeti u, uvjetno rečeno, teškim vremenima - ističe dr. Mirjana Mozer.
Prošle godine, u Osječko-baranjskoj županiji objesile su se 33 osobe (11 ih je pokušalo), četvero si je presudilo pucajući iz vatrenog oružja (jednoj osobi to nije uspjelo). Dvoje si je oduzelo život bacanjem u vodu, a četvero trovanjem.
Motivi su različiti, od staračke besperspektivnosti, usamljenosti, nezaposlenosti, siromaštva, lošeg uspjeha u školi, psihičkih ili fizičkih bolesti. Neki najave da će se ubiti, a neki jednostavno pod teretom svakodnevice pokleknu i život si oduzmu u samoći.
Sandra LACIĆ
KRIZNE GODINE - OD 51 DO 65
Najrizičnija skupina suicidalnih osoba su one između 51 i 65 godina starosti. Na području PU osječko-baranjske lani ih se ubilo 20, dok je 10 slučajeva ostalo na pokušaju. U starijoj skupini (iznad 65 godina) ubilo se 18 osoba, a sedam je pokušalo suicid. Srećom, tri pokušaja samoubojstva djece do 14 godina ostala su samo na pokušaju. Jedan tinejdžer (od 15 do 18 godina) oduzeo si je život.
KAKO POMOĆI OSOBAMA SKLONIM SUICIDU?
Kako pomoći osobama koje su sklone suicidu?
- Ljudi obično imaju priču “bit će bolje”, no jako je važno da se s osobom koja je tome sklona, razgovara i pomogne joj se da premosti taj krizni trenutak. Sutradan će već biti bolje. Treba pokušati čovjeku skrenuti pozornost, prikazati mu situacije koje su vrijedne truda. Samo malo ga pomaknuti, jer se takve stvari događaju najčešće kada dođe do onoga da se pojavi posljednja “kapljica koja prelije čašu”. Tu kapljicu moramo spriječiti da padne, odnosno treba maknuti fokus iz negativnih u pozitivne emocije. Smiješno je reći čovjeku da je sve krasno i u redu, već bi mu najbliži trebali ukazati na ono što voli, što mu je drago i važno u životu. Takva priča bi ga mogla pomaknuti iz trenutno beznadnog pogleda na život - pokušala je uputiti savjetima predsjednica Društva psihologa Osijek.
prof. Mirjana Mozer
predsjednica Društva psihologa Osijek
S osobom koja je sklona suicidu treba razgovarati i pomoći joj da premosti taj krizni trenutak