Datum objave: 20. ožujka, 2023.
Prije nekoliko dana umrla je jedna od najznačajnijih hrvatskih kiparica
Marija Ujević Galetović. Osječanima je poznata kao autorica spomenika Miroslavu
Krleži koji je postavljen, i svečano otkriven 17. lipnja 1987., u današnjem
Perivoju kralja Držislava. Perivoj je oblikovala hrvatska pejzažna arhitektica
Silvana Seissel, 1956. godine. Postavljanje Krležinog spomenika u Osijeku
povezano je uz osnutak manifestacije Krležini dani, koji se u Osijeku
kontinuirano odvijaju od 1990. godine do danas. Manifestacija je nastala na
inicijativu tadašnjeg intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku
Zvonimira Ivkovića, profesora Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera Stanislava Marijanovića, voditelja Odsjeka za teatrologiju Zavoda
za književnost i teatrologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Branka
Hećimovića te bivšeg intendanta zagrebačkog HNK-A Marijana Radmilovića.
Simbolično je to sjećanje na jednog od najvećih hrvatskih književnika, na prve
njegove drame koje su se izvodile na pozornici osječkog kazališta ubrzo nakon
što su bile objavljene: Vučjak od 1926., U agoniji od 1928., Gospoda Glembayevi
od 1929., Leda od 1930., U logoru od 1937, kao i druge kasnije.
Spomenik Krleži izliven je u bronci. Postavljen je na nevisoki betonski
postament obložen tamnim granitnim pločama s uklesanim skromnim natpisom
"KRLEŽA", koji neupućene posjetitelje informira o kojem se velikanu radi.

Samo prezime, bez imena, bez godina rođenja i smrti, bez naznake zvanja i
zanimanja, jednostavno monumentalno i bezvremenski. Autorica je Krležu
stilizirala kao robusnu konturu. Korpulentno tijelo književnika s rukama u
džepovima zaogrnula je odijelom koje se čini kao da leprša na snažnom vjetru.
Unatoč dinamično pokrenutim linijama monument se čini statičan i dostojanstven,
čemu pridonosi i smiren izraz književnikovog lica. Simbolično je kiparica Marija
Ujević Galetović naznačila da je Krleža bezvremenski genij koji je smireno
ustrajan u svojoj misli i djelovanju. Krleža je svojom osobnošću, ali i
karakterističnom figurom, i kasnije ostao preokupacija ove kiparice. Kopije i
varijacije osječkog spomenika Miroslavu Krleži postavljene su znatno kasnije i u
još nekim hrvatskim gradovima, u Opatiji i Zagrebu. Na poticaj Muzeja grada
Zagreba u podnožju brijega na kojemu se nalazi troetažna vila Rein, u kojoj je
gotovo tri zadnja desetljeća živio Miroslav Krleža sa svojom suprugom, 2004.
godine postavljen je spomenik Krleži visok 235 centimetara, čija je autorica
Marija Ujević Galetović. Odljev osječkog spomenika Krleži otkriven je 2011.
godine, i na Ludovika téru u Budimpešti, ispred Ludoviceuma, Magyar király
honvéd ludovika akadémia, velikog klasicističkog kompleksa zgrada Vojne
akademije u kojoj je Miroslav Krleža proveo svoje kadetsko školovanje od 1911.
do 1913. godine.
AUTORICA MNOGIH JAVNIH SPOMENIKA
Akademkinja i istaknuta hrvatska kiparica Marija Ujević Galetović rođena
je 20. listopada 1933. godine, u Zagrebu, kao kći istaknutog hrvatskog
leksikografa i publicista Mate Ujevića, koji je bio glavni urednik, druge
nedovršene, Hrvatske enciklopedije koja je u pet svezaka, od 12 planiranih,
objavljena za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske u razdoblju od 1941. do 1945.
Podsjetimo da je prva hrvatska enciklopedija, "Priručni rječnik sveobćega
znanja", bila tiskana u Osijeku, u dva sveska, 1887./1890. godine. Marija Ujević
Galetović kiparstvo je studirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti,
gdje je i diplomirala 1958. godine, u klasi kipara Frana Kršinića, a zatim se
usavršavala na Central School of Art u Londonu. Na zagrebačkoj je Likovnoj
akademiji od 1987. postala predavač te je u više navrata bila i pročelnica
Kiparskog odsjeka. Godine 1998. izabrana je za redovitu članicu Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Autorica je mnogih javnih spomenika u našoj
zemlji - od Branka Šenoe, Vlahe Paljetka i Jurja Križanića u Zagrebu, preko
Krleže u Osijeku, Opatiji i Zagrebu, Jakova Gotovca u Osoru, Frane Petrića u
Cresu, pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku, Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom
Brodu, do Marka Marulića i Mate Parlova u Puli. Umrla je u Zagrebu, 13. ožujka
2023., u 90. godini.