Magazin
PROŠIRENJE NATO-A

Velika prijelomnica: Finska i Švedska u Sjevernoatlantskom savezu
Objavljeno 21. svibnja, 2022.

Kopnena granica NATO-a s Rusijom bit će više nego udvostručena ako Finska i Švedska budu primljene u članstvo najmoćnijeg obrambenog saveza na svijetu. NATO članice trenutno dijele s Rusijom kopnenu granicu od 1215 kilometara, a ako se Finska pridruži, to će se povećati na 2600 kilometara - naglašava Priyanka Shankar u svojoj analizi za DW, citirajući mnoge izjave visokih dužnosnika. Prenosimo najzanimljivije dijelove toga priloga:



Robert Dalsjo, viši analitičar NATO-a u švedskoj Agenciji za obrambena istraživanja, rekao je da bi članstvo Švedske i Finske značilo prije svega da za NATO više neće postojati neizvjesnost oko toga kako će Švedska i Finska djelovati u krizi. U međuvremenu većina stanovnika Finske podržava ulazak zemlje u NATO savez. "NATO će znati kako su pozicionirane Švedska i Finska, a to će povećati sigurnost i odvraćanje u regiji Baltika. Također će olakšati Savezu obranu baltičkih država, jer, na primjer, više neće biti pitanja smije li se koristiti švedski zračni prostor za slanje trupa ili zaliha baltičkim zemljama. Politički će to također biti pravi trofej", dodao je Dalsjo.

PROMJENA STAVA


Harry Nedelcu, stručnjak za NATO i politički direktor u međunarodnoj konzultantskoj kući Rasmussen Global, ima sličan stav: "Prva poruka ulaska tih zemalja u NATO je politička i usmjerena je Rusiji. Drugo, za NATO se ovdje radi i o stvarnim vojnim sposobnostima koje donose Finska i Švedska. Dok su svi ostali u Europi na neki način smanjivali svoje vojne sposobnosti nakon okončanja Hladnog rata, Finska i Švedska izgradile su vojne kapacitete, što može biti velik dobitak za Savez", rekao je Nedelcu za DW.

Veleposlanik Finske pri NATO-u Klaus Korhonen kaže da je Rusija i dalje važan susjed Finske, ali je političko povjerenje u taj odnos narušeno: "Rusija je na neki način promijenila igru u Europi glede budućnosti, tako da mislim da će jedan od budućih zadataka vanjske politike Finske svakako biti i da s Rusijom, opet, izgradi odnose koji dobro funkcioniraju, koji su na osnovi obostranih interesa. Ali kako će se to dogoditi - to će se tek vidjeti."

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, 1991., Finska i Švedska približile su se Europskoj uniji i 1995. postale članice. Međutim, obje su zemlje ostale vojno neutralne. Švedska nije bila dio ni jednog vojnog saveza više od 200 godina, a neutralnost je zadržala čak i tijekom Drugog svjetskog rata. S druge strane, Finska je prešla na neutralnost nakon poraza od Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu. Međutim, ruska invazija u Ukrajini uzdrmala je odnose tih dviju zemalja i pokrenula ove diskusije o budućoj sigurnosnoj politici.

"Za Fince vanjska je politika uvijek podrazumijevala svijest o tome da imamo dugu granicu s Rusijom. To je kombinacija realizma i idealizma", rekao je za DW bivši finski premijer Alexander Stubb. Ujedno je istaknuo da je rat rezultirao još snažnijim nacionalnim buđenjem u zemlji: "Nekoliko tjedana prije početka rata 50 posto Finaca bilo je protiv članstva u NATO-u, a 20 posto za njega. To se preko noći promijenilo na 50 posto za članstvo i 20 protiv." Sada kada je Finska službeno potvrdila svoju želju, Stubb misli da će podrška porasti na 80 posto.

Za Švedsku bi pridruživanje zapadnom vojnom savezu bilo još veća promjena paradigme. "NATO nikada nije vidio manje entuzijastičnog kandidata od Švedske, trenutno pod vlašću socijaldemokrata. Znali su da će, ako Finska zatraži članstvo, to morati i Švedska, jer bi inače bila sasvim sama izvan NATO-a, pa bi još puno više morala trošiti na obranu", kaže Elisabeth Braw, stalna suradnica American Enterprise Institute.

Većina članica NATO-a jasno je stavila do znanja da će Finska i Švedska biti "dočekane raširenih ruku", a glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg dodao je kako će proces njihova prijma u članstvo "ići brzo". No nije sasvim sigurno da će sve ići tako glatko. U petak (13. svibnja) turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da za sada o pristupu Švedske i Finske on "nema pozitivno mišljenje" i to obrzaložio željom da ne ponovi "istu pogrešku kao prilikom pristupanja Grčke vojnom savezu". Erdogan tvrdi da "skandinavske zemlje ugošćuju terorističke organizacije", misleći pritom ponajviše na pristaše propovjednika Fethullaha Gülena, koji živi u SAD-u, a kojeg Erdogan optužuje za pokušaj puča protiv njega prije šest godina.

No ako dvije skandinavske zermlje i uđu u NATO, velik izazov za NATO bit će kako se nositi s posljedicama rata u Ukrajini, napominje Dalsjo iz Švedske agencije za obrambena istraživanja: "NATO se držao ideje da je čovječanstvo nadišlo neke stvari i da je Rusija strateški partner. Zbog toga Savez nije izgradio jake položaje na istoku. To će se morati promijeniti."

PRIJETNJE IZ RUSIJE


No Moskva je već upozorila na negativne posljedice. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov naglasio je da širenje NATO-a na istok neće donijeti stabilnost Europi. A još prošlog mjeseca bivši je ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev upozorio da će, ako Finska i Švedska uđu u NATO, Moskva pojačati svoje snage na Baltiku.

Elisabeth Braw smatra, međutim, da je ruska invazija na Finsku ili Švedsku malo vjerojatna: "Niko ne može ozbiljno tvrditi da će Rusija izvesti invaziju na Švedsku ili Finsku ako one podnesu zahtijev za članstvo u NATO-u, jer Moskva za to očito nema resurse. U ovom trenutku ne samo što je vezana uz Ukrajinu nego i ondje odaje jako loš dojam. Dakle, sada ne bi bio trenutak da Rusija vojno uzvrati Švedskoj ili Finskoj", kaže suradnica Američkog poduzetničkog instituta.

Harry Nedelcu pak upozorava da bi zapadni saveznici mogli rasporediti određene snage u baltičkoj regiji dok traje proces pridruživanja kako bi poslali političku poruku Kremlju. Velika Britanija već je potpisala sporazum o podršci Švedskoj ako bude napadnuta, a očekuje se da će i druge zapadne zemlje slijediti njezin primjer potpisujući sličan sporazum s obje skandinavske zemlje.

Braw istovremeno naglašava da je, bez obzira na podršku Velike Britanije i SAD-a, članstvo u NATO-u najbolja zaštita od ruskih prijetnji. "Kad se rat u Ukrajini završi, Rusija će lizati svoje rane i reći: ‘Pa, imali smo svoj Vijetnam. Zaista smo loše prošli i osramotili smo se. Sada ćemo reformirati naše oružane snage.‘ I hoće. Možda ne tako radikalno kao Sjedinjene Države nakon rata u Vijetnamu, ali će one biti mnogo bolje nego što su sada", očekuje Braw. "A tada bi se Švedska, Finska i druge zemlje u regiji zaista morale zabrinuti zbog potencijalne ruske agresije. I tada bi bilo dobro da budu članice NATO-a."



(Švedska i Finska u srijedu su zajedno predali svoje zahtjeve za članstvom u NATO savezu, op. DJ)

Darko Jerković
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NEPOVJERENJE U INSTITUCIJE (I)

Državu ne drže laži,
nego povjerenje u sustav

2

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR I KOMENTATOR S KRKA

Kad je povjerenje jednom izgubljeno, vrlo ga je teško vratiti

3

IZV. PROF. DR. SC. ENES KULENOVIĆ, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Velik dio građana se pasivizirao, prihvaća situaciju kakva jest