Novosti
KRUNOSLAV CAPAK, RAVNATELJ HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Vrijeme je da se svi pripremimo na suživot s virusom
Objavljeno 24. travnja, 2020.
Unatoč popuštanju restrikcija koje slijedi, na snazi će ostati stroge epidemiološke mjere

Od početka izbijanja krize izazvane širenjem koronavirusa u svijetu, a prije svega u Hrvatskoj, sve su oči javnosti uprte u rad Nacionalnog stožera civilne zaštite i njegovih aktera. Jedan od njih je i vrsni stručnjak i specijalist javnog zdravstva, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je u razgovoru za naš list progovorio o do sada poduzetim mjerama u borbi protiv novog koronavirusa, ali i o donesenim mjerama relaksacije koje će, kako je najavila Vlada RH, na snagu stupati u tri faze. Istaknuo je pri tome zadovoljstvo ostvarenom suradnjom između stručnjaka, politike, ali i svih građana u Hrvatskoj, te dodao da ovo nikako nije vrijeme za opuštanje i izbjegavanje svih ranije donesenih epidemioloških preporuka.


Balansiramo


Hrvatski građani još će neko vrijeme živjeti pod mjerama socijalnog distanciranja, a iz Nacionalnog stožera i Vlade stigle su najavljene mjere popuštanja. Kao epidemiolog, stručnjak koji je od prvog dana uključen u borbu protiv širenja koronavirusa u Hrvatskoj, mislite li da je ovo pravo vrijeme za to, i koji preduvjeti moraju biti ispunjeni da bi se život počeo vraćati u "normalu"?


- Mi smo s epidemiološkim mjerama koje smo uveli u ožujku, i kojih su se ljudi odlično držali, uspjeli staviti pod kontrolu sve kontakte zaraženih, čime smo stekli određeni kredit. On je doveo do toga da imamo relativno malen broj oboljelih, a iako još uvijek nema trajnog pada, to je i dalje odlična brojka. Na taj smo način zapravo uspjeli pripremiti zdravstveni sustav na eventualni stres s pojavom velikog broja oboljelih, posebice teško oboljelih koji bi zahtijevali smještaj u jedinice intenzivnog liječenja, respiratore i kisik. U tom kontekstu, imamo i velike rezerve za prihvat srednje teških i lakše oboljelih pacijenata. Tek sada, kad smo ostvarili taj kredit, možemo lagano krenuti s popuštanjem mjera kako gospodarstvo ne bi i dalje stajalo. To bi nam, pak, donijelo kolaps s funkcioniranjem države, isplatom plaća, ali i općenito ljudskim životima. U ovom trenutku dakle, balansiramo između dobre epidemiološke situacije i mjera koje će rasteretiti pritisak na gospodarstvo, bez rizika da oboli veći broj ljudi.

Kako popuštanje restrikcija izgleda u praksi? Vlada je iznijela hodogram popuštanja mjera, što je sada vaša zadaća kao epidemiologa? Kako bi, primjerice, trebao izgledati javni prijevoz u tramvajima i autobusima u tom slučaju, i kakvi su planovi za otvaranje međužupanijskog prijevoza?


- Vlada je donijela fazni pristup popuštanja mjera u korist gospodarstva, a epidemiolozi će potom dati svoj epidemiološki okvir koji će uključivati pranje ruku, dezinfekciju, opću higijenu, socijalno distanciranje, ali i posebne mjere za objekte koji to zahtijevaju, poput javnog prijevoza koji neće biti isti kao ranije. Mi se moramo pripremiti na suživot s koronavirusom i sve mjere koje ćemo provoditi u svakodnevnom životu. U trenutku kad bude pušten, javni će prijevoz biti moguć pod strogim epidemiološkim mjerama, poput dezinfekcije ruku onih koji ulaze, socijalnog distanciranja, preporuke nošenja maski, ali i kontrole provođenja svega navedenog. Međutim, u jednom tramvaju određene kvadrature, uz preporuke socijalne distance od dva metra stane možda desetak, ili 15 ljudi, ali ako bi svi oni nosili maske i strogo se pridržavali dezinfekcijskih standarda, tada bi bilo dopušteno i nešto više ljudi. Kad govorimo o međužupanijskom prijevozu i njegovom dopuštanju od 11. svibnja, to se odnosi na posebne slučajeve, odnosno izuzetke koji bi i dalje putovali s e-propusnicama, a ako se donese odluka o ukidanju propusnica u međuvremenu, onda bi mogli svi putovati. Dakle, odluka o puštanju međužupanijskog prijevoza odnosi se isključivo na izuzetne slučajeve koje smo ranije opisali.

Mnogo se razgovara o turizmu i djelatnostima vezanim uz njega, spominju se posebni koridori s nekoliko europskih država kojima bi se ovoga ljeta dovodili turisti. Kako vi ocjenjujete te mogućnosti, jesu li izgledni međunarodni dolasci ako se i u sljedećih nekoliko mjeseci nastavi povoljan epidemiološki trend?


- Još uvijek nije trenutak za razgovor o otvaranju granica i dolasku stranaca u Hrvatsku, jer je i na razini EU-a zabrana prelaska granica. Svjestan sam pogođenosti turističkog sektora koji je važna hrvatska gospodarska grana i da ljudi egzistencijalno ovise o njemu, međutim trenutačno strani dolasci nisu predmet rasprava. Dakako, ako u Europi bude povoljna epidemiološka situacija, i ako se krene u otvaranje granica, da ćemo i mi to nastojati iskoristiti za naš turizam, o čemu i razgovaramo, ali ponavljam, tek kad to bude moguće na razini EU-a.

Što je s najavljenim otvaranjem kafića, restorana i različitih dućana (odjeća, obuća, bijela tehnika,...), u sklopu (velikih) trgovačkih centara, kakvo je promišljanje što se njih tiče, naime oni se planiraju otvoriti u trećem valu popuštanja mjera, 11. svibnja? Razmišlja li se i o produljenju radnog vremena trgovina?


- Trgovački centri su prostori koji su epidemiološki vrlo zahtjevni, jer se ondje obično stvaraju velike gužve, a čak i uz pretpostavku da ga osigurate kao ulicu, odnosno da ima točno određen ulaz i izlaz i da se ne puštaju ljudi prije nego se dio objekta isprazni, stvarat će se velike gužve na parkiralištima gdje će ljudi ipak biti u socijalnom kontaktu. Zbog toga smatramo da su trgovački centri ipak kompliciraniji i mi epidemiolozi moramo točno propisati što je potrebno učiniti kako bi se spriječile gužve i kontakti, prije nego bude moguće njihovo otvaranje. Također, intenzivno razmišljamo i o produljenju radnog vremena trgovina, a ono što smo s ovim radnim vremenom htjeli izbjeći, to su dvije smjene. Ako imate dvije smjene djelatnika, to zahtijeva gušći javni prijevoz, a dolazi i do miješanja radnika. Zato bi, u slučaju produljenja radnog vremena, trebalo izbjeći njihov kontakt, a razmišljamo i o još nekim opcijama koje su trenutačno na raspravljanju.

Kako funkcionira rad unutar Nacionalnog stožera civilne zaštite, na koji način balansirate donošenje važnih odluka koje se, s jedne strane tiču gospodarstva, a s druge zdravlja i zaštite građana? Postoji li pritisak politike na zdravstvene stručnjake da pristanu na ranije popuštanje mjera?


- Mi funkcioniramo na sljedeći način: državni su resori predložili najhitnija područja koja bi bila obuhvaćena najavljenim popuštanjem, a Vlada je nakon toga od epidemiologa zatražila da kažu svoje mišljenje i stvore odgovarajući epidemiološki okvir za provedbu. Konačnu odluku donosi Vlada poštujući stručne aspekte i moja ocjena je da nema nikakvih pritisaka, nego da je riječ o konsenzusu oko popuštanja mjera bez ugroze zdravlja naših sugrađana.

Veliki oprez


Što je ključno u vremenu pred nama kako bismo održali ovakvu epidemiološku sliku? Kako ste zadovoljni dosadašnjim ponašanjem građana, i je li presudno bilo uvesti mjere na samom početku epidemije kod nas?


- Ovakva dobra epidemiološka situacija kakvu Hrvatska ima rezultat je odlične suradnje između Kriznog stožera, Vlade Republike Hrvatske i svih hrvatskih građana. Mi smo morali uvesti tako stroge mjere odmah na početku, ja sam to nazvao "karantenizacijom" Hrvatske, kako bi ljudi prihvatili novi način života, a sad kad imamo kredit zbog povoljnih epidemioloških uvjeta i rezerve u zdravstvenom sustavu, možemo krenuti u popuštanje tih mjera, naravno, uz veliki oprez. Naime, svako opuštanje nosi rizik od povećanog broja oboljelih, a u tom slučaju morali bismo opet postrožiti mjere, što je opći konsenzus politike i epidemiologa.

Komunicirate li s kolegama iz Europe, pa i svijeta, kako komentiraju naše nošenje s koronakrizom? Kako komentirate različite pristupe europskih zemalja? S jedne strane je Švedska sa svojim "opuštenijim" ponašanjem, a s druge naša i neke druge zemlje.


- Imamo jako mnogo pohvala iz inozemstva vezano uz našu epidemiološku situaciju i naše mjere ocijenjene su kao jedne od najstrožih u Europi. Ovih dana u medijima se mnogo govori o velikom popuštanju mjera od strane mnogih europskih zemalja, međutim, tu nema ničega što mi već nismo relaksirali. Spominjali su se autoservisi koje je Austrija dopustila, međutim, mi nikad nismo zabranili njihovu djelatnost. Što se tiče Švedske, oni su ostavili otvorene ugostiteljske objekte, vrtiće i niže razrede osnovne škole, jer su ocijenili da bi im gospodarstvo trpjelo ako roditelji ostaju kod kuće i ne rade. Međutim, Šveđani su i inače relativno socijalno distancirani ljudi koji se ne druže previše, ali s druge strane s takvim pristupom imaju više stotina mrtvih. Razlog što mi ovako dobro stojimo, epidemiološki, upravo su rano uvedene stroge mjere. Smatram da se 95 posto naših sugrađana izvrsno pridržavalo preporuka struke.

Možete li nam objasniti princip rada seroloških testova, i što će se njima postići? Koji dio populacije planirate testirati?


- Serološki testovi pokazuju prisutnost antitijela u krvi, odnosno preboljenje bolesti i njihovo uvođenje nije bitno za dijagnostiku, jer nastanak antitijela dolazi tek u kasnijoj, akutnoj fazi bolesti kada je osoba mogla prenijeti zarazu dalje. Oni nam služe za uvid u imunost i prokuženost populacije, a s testiranjima ćemo krenuti već početkom sljedećeg tjedna, nakon čega bismo obuhvatili veći dio populacije, pa i subgrupe (zdravstveni djelatnici, korisnici domova za starije,...), koje su nam zanimljive iz nekog razloga. Riječ je zapravo o nizu istraživačkih radova kojima ćemo dobiti bolji uvid u sve aspekte ove epidemiološke krize.

Članovi Nacionalnog stožera pokazali su važnost dobrog komuniciranja s javnošću, a dio građana gleda i na vas kao na heroje ove krize? Kako se nosite sa svakodnevnim pojavljivanjem u medijima i s komentarima na račun rada stožera i vas osobno.


- Epidemiolozi se uče radu u ovakvim izazovnim situacijama, a ja sam jedan od starijih specijalista u tom sustavu, međutim ovakve krize nije bilo sto godina, pa nitko zapravo ne može reći da ima iskustva u radu u ovakvim uvjetima. Ipak, skupina stručnjaka koji su i prije radili u javnom zdravstvu, a s kojima se često čujemo i konzultiramo, odlično su pripremili sve nas djelatnike i cijeli sustav za nošenje s ovim izazovima. Što se tiče osobnog kontakta s medijima i bivanja u javnosti, moram priznati da nije nimalo lako, jer nemam nikakvu komunikološku naobrazbu. Međutim, smatramo, i članovi Stožera i ja osobno, da je od neprocjenjive važnosti upravo komunikacija s javnosti kao jedan od preduvjeta prevladavanja krize, a do sada smo se ministri Božinović i Beroš te prof. Markotić i ja, isprofilirali kao ti koji svakodnevno izvještavamo sugrađane o najvažnijim i aktualnim pitanjima.

Što mislite da je hrvatsko društvo, a posebice zdravstvo, naučilo u ovoj krizi? Koja je najvažnija lekcija koju ne smijemo brzo zaboraviti?


- Mnogo je lekcija u zdravstvu koje smo naučili u ovoj krizi, a jedna od najvažnijih tiče se preventivne medicine i javnog zdravstva koje su se u ovoj situaciji pokazale iznimno bitnima. Potrebno ih je stoga održavati na razini koja može pokriti ovakve iznenadne i hitne situacije, u čemu smo smatram, dosada bili vrlo dobri. Iako, često ističem i činjenicu da bismo bili i još bolji da smo imali bolju opremu, automobile, komunikacijske alate, softvere i više novca.
Ema Nenadić
ODLUKA O OKUPLJANJU DESET LJUDI ODNOSI SE NA VANJSKE PROSTORE
U trećoj fazi popuštanja restriktivnih mjera, koja će na snagu stupiti 11. svibnja, najavljeno je nekoliko stvari, prije svega rad trgovačkih centara, predškolskih ustanova i škola od 1. do 4. razreda. Omogućit će se rad ugostiteljskih objekata, ali samo na vanjskom prostoru te okupljanja do deset ljudi. Upravo je ta odredba, kad su u pitanju škole i vjerski objekti, a uz ograničenje broja ljudi, najviše zbunila javnost, pa je ravnatelj Capak objasnio kako će to izgledati u praksi. "To se odnosi na vanjske prostore, jer u tom slučaju ne bi mogle raditi trgovine i trgovački lanci u kojima sad imamo više desetaka ljudi. Dakle, navedene odredbe ne odnose se na ono za što postoje posebne vertikalne mjere, jer ako mi donesemo vertikalnu mjeru za škole s točno propisanim brojem učenika u učionicama, onda se ova mjera okupljanja deset ljudi ne odnosi na njih. Slična situacija je i s vjerskim okupljanjima koja će biti dopuštena od 2. svibnja, a za sve ćemo donijeti točne epidemiološke upute uz koje će ona biti moguća", zaključio je Krunoslav Capak.
Možda ste propustili...

ANALIZA UČINKOVITOSTI RADA PRAVOSUDNIH TIJELA

Rješavanje starih sudskih predmeta

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA: SUTRA NASTAVAK ORGANIZIRANOG CIJEPLJENJA

Novopozitivno 99, preminulo pet osoba u dobi od 23 do 84 godine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana