Datum objave: 27. svibnja, 2019.
Zgrada Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju sagrađena u Osijeku bila je
prva zgrada te vrste u ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. O potrebi
njezine gradnje raspravljano je u proljeće 1892., nakon čega je sastavljen Odbor
za upravljanje gradnjom u kojem su bili sljedeći članovi: Julije Miskolczy,
Antun Bošnjak, Stjepan Heim, Josip Sedlaković, Anton Pšik, Franjo Bengyel,
Julije Frank, Josip Kunetz, Friedrich Philipp i Franjo Wybiral. Prvobitno je
zgrada trebala biti sagrađena u Kolodvorskoj (današnjoj Radićevoj ulici), a
zatim je na molbu Komore lokacija promijenjena i dogovoreno je da gradilište
bude u Kapucinskoj ulici (današnja Europska avenija), nasuprot onodobne remize
konjskog tramvaja.
Projektiranje zgrade povjereno je arhitektu Hugi Engelsrathu, nakon čije je
iznenadne smrti projektiranje i nadzor gradnje nastavio inženjer Julijo Hermann,
a gradnju je vodio osječki graditelj Pavao Rohrbacher. Gradnja palače počela je
1. travnja 1893., a završena je krajem srpnja 1894. godine.Svečanom su otvorenju
28. listopada 1894., kako spomen-knjiga navodi, nazočili moćni čimbenici u
zemlji i državi na čelu s velikim županom Virovitičke županije i Grada Osijeka
dr. Teodorom grofom Pejacsevichem, gradonačelnikom Antunom Rotterom, ministrom
trgovine Belom pl. Lukacsem i hrvatskim banom Károlom grofom Khuen-Héderváryjem.
U velikoj je dvorani vijećnice postavljena kamena spomen-ploča s istaknutim
osobama zaslužnim za gradnju zgrade, od cara Franje Josipa I., preko bana grofa
Khuen-Héderváryja, ministra trgovine Bele pl. Lukacsa, do onodobnog predsjednika
osječke komore Julija Miskolczyja i njegovog prethodnika, za kojeg je gradnja
započela, Adama pl. Reisnera, do inženjera Julija Hermanna i graditelja Pavla
Rohrbachera.Nakon svečanih besjeda u dva sata popodne uslijedio je svečani
banket u velikoj dvorani osječkog kasina, danas foaje na katu Hrvatskog narodnog
kazališta, na kojem je sudjelovalo oko 400 osoba i na kojemu je palo bezbroj
značajnih zdravica i govora sa strane svih mjerodavnih sudionika. Nakon banketa
u kazalištu je bila organizirana izvedba Verdijeve opera Il Trovatore, kojoj su
u sjajno okićenoj loži do kraja nazočila oba visoka gosta s pratnjom. Nakon
opere cijenjeni su gosti u velikoj pratnji otpraćeni na gornjogradski
željeznički kolodvor odakle su posebnim vlakom otputovali u Budimpeštu,
ispraćeni ushićenim usklicima Osječana.Nad središnjim se rizalitom palače ističe
trokutasti zabat u kojem su uz središnji grb u visokom reljefu izvedene
alegorijske figure rimske božice Minerve, zaštitnice obrtnika, i Merkura, boga
trgovine. Nad zabatom stoji skulptura, alegorijska figura vrhovnog rimskog boga
Jupitera, izvedena od keramike u prirodnoj veličini. Zgrada, u nekoliko navrata
obnavljana, i danas služi izvornoj svrsi, i u njoj djeluje županijska ispostava
Hrvatske gospodarske komore.
OSJEČKI PRIMJER SLIJEDILI MNOGI
Koliko je značajna bila
gradnja palače osječke Trgovačko-obrtničke komore najbolje nam potvrđuje citat
iz spomen-knjige Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju tiskane u Osijeku 1904.
godine: “Vrijedno je ovdje zabilježiti, da je to u opće bila prva zgrada, koja
je u zemljama krune sv. Stjepana podignuta iz sredstava i u svrhe
trgovačko-obrtničke komore. Kašnje su i mnoge druge komore slijedile primjer
naše komore, te su si podigle vlastite zgrade, tako komora u Pečuhu (g. 1895.),
Miskolczu (g. 1896.), Aradu (g.1897.), Szegedinu (g. 1897.), Budimpešti (g.
1900.), Zagrebu (g. 1904.).“