Prve dvije godine života djeteta smatraju se najvažnijima za razvoj mozga. Danas su djeca gotovo od rođenja izložena ekranima i poticajima s ekrana koji im stimuliraju i podražuju mozak, ali ga ne razvijaju.

Iako tehnologija može biti od pomoći i koristi djetetu, kad se radi o prvim godinama života, preporuke stručnjaka za djecu do dvije godine su jasne - u tom razdoblju dijete ne bi trebalo biti izloženo ekranima.

Istraživanja pokazuju vezu između izloženosti djece sadržajima prezentiranim na ekranima i govorno-jezičnog razvoja u male djece. Što više vremena djeca provode gledajući televiziju ili igrajući se na tabletu ili mobitelu, to je sporiji napredak u razvoju govora i jezika. Dijete uči jezik u interakciji s odraslima tijekom razgovora ili igre. Za razliku od jednosmjerne uključenosti u ekrane, razgovor s odraslima, koji uključuje izraze lica i emocije, mnogo je korisniji za djetetov jezični razvoj.

Psihologinja Eleonora Glavina ističe za HRT kako se u vrtićima često susreće s djecom koja zaostaju u komunikacijskom razvoju.

- Tim mališanima nedostaju ključni miljokazi koji bi trebali biti prisutni u njihovu životu već od godinu i pol do dvije godine - poručila je. Nedostatak reciprociteta u razmjeni informacija, nedostatak pažnje te izostanak simboličke igre u dobi od 3 do 4 godine često su znakovi koji upućuju na moguće autistične poremećaje.

- Prije smo uvijek sumnjali na autistični poremećaj, ali sad nakon poticaja roditelja od strane odgojitelja ili stručnog tima djeca se uspijevaju znatno poboljšati u razdoblju od 3 do 6 mjeseci. To nam je onda znak da nije spektar, nego su se previše koristili ekranom kao baby-sitterom - pojasnila je Glavina te istaknula kako su ekrani fascinantni za djecu, pružaju im audiovizualnu stimulaciju. Međutim, važno je naglasiti da u tim trenucima nedostaje ljudska interakcija, koja je ključna za razvoj empatije, socijalnih vještina i mnogih drugih aspekata.

- To nije dobro za dijete, dijete mora opipati, omirisati, mora se kretati kroz prostor da usvoji 3D. To su sve elementi koji pridonose ukupnom razvoju, a za koje mi djecu uskraćujemo - rekla je Glavina.

Umjesto ekrana treba se koristiti slikovnicama, kako bi se poticao razvoj govora, razmišljanja i kreativnosti. Slikovnica je prva knjiga koju dijete upozna, a možda i najvažnija za njihov razvoj. Kad dijete otkrije čaroliju slikovnice, zapravo ulazi u fascinantan svijet pisane riječi. Čitanjem slikovnica djeci od najranije dobi ne pruža se samo zabavu nego se potiče i njihov cjelokupni rast i razvoj. Kroz priče i ilustracije djeca uče nove riječi, šire svoj rječnik i razvijaju svoj govor. Slikovnice su poput mosta koji povezuje djetetovu maštu sa stvarnim svijetom, omogućujući im da istražuju nove pojmove, situacije i odnose na način koji je prilagođen njihovu uzrastu. Čitanjem slikovnica djeca razvijaju svoje pamćenje, uče logičke odnose i postaju naviknuta na korištenje knjiga već od najranije dobi. Slikovnice ne samo da pružaju užitak u čitanju nego i potiču dječju znatiželju i želju za učenjem. Slikovnica bi trebala biti neizostavan dio svakodnevnog života djeteta. T.K.