Zdravlje
MENTALNO ZDRAVLJE

Negativne smo emocije skloni često zanemariti
Objavljeno 13. svibnja, 2024.
Pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci
Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću. U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.

Začarani krug


“Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati", rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP). Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost. No negativne emocije često su zanemarene, iako je važno dopuštati cijeli raspon osjećaja. Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji. Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti, stvara se začarani krug u kojem postaju sve snažniji.

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu. "Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom", rekla je. Isto je s negativnim emocijama. Neprestano potiskivanje znači i neprestani stres. Kognitivno ste potpuno energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti. Neugodni osjećaji jako su važni i zbog drugog razloga. Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom. Negativne emocije više su od kontrasta lijepome. One nam daju važne signale da nešto nije u redu. Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak. Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom. Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila. Puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri, tj. tri pozitivne emocije u odnosu prema jednoj negativnoj.

Isječci života


Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte. Situacija na mrežama poput Instagrama potpuno je suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života. "Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti", rekla je Schütz. Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići? Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – mindfullness pomaže pri radu na svim osjećajima. "Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?" objašnjava Schütz. Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima. H
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike