U Hrvatskoj svaki dan najmanje jedna osoba premine zbog zatajivanja srca, a prosječno ih čak 16 dnevno bude hospitalizirano, upozoreno je na predstavljanju prvog hrvatskog Mjeseca zatajivanja srca, koji će se obilježavati do 25. svibnja. Mjesec zatajivanja srca predstavljen je u Zagrebu s ciljem upoznavanja javnosti s tom opasnom bolešću, nužnosti njezina sprječavanja, otklanjanja rizičnih čimbenika, nužnosti što ranije dijagnoze i liječenja, koje preživljavanje oboljelih može produžiti za desetak i više godina. Akademik Davor Miličić zatajivanje srca nazvao je najčešćom zloćudnom bolešću današnjice. Istaknuo je da od te bolesti boluje bar dva posto populacije, a 50 posto oboljelih umire unutar pet godina od postavljanja dijagnoze. Procjenjuje se da u svijetu od zatajivanja srca boluje oko 70 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj oko 80.000. Riječ je o poremećaju rada srca koji prouzročuje nedostatak zraka sve do gušenja, kao i edeme nogu, nabreknuće vratnih vena, povećanje jetre, nakupljanje tekućine u plućima i u trbušnoj šupljini. Uzroci su brojni, najčešće je riječ o prekasno liječenom infarktu miokarda, zatim arterijskoj hipertenziji, bolesti srčanih zalistaka, kao i o prirođenoj bolesti srca. Akademik Miličić upozorio je kako u domovima zdravlja još uvijek nije dostupno određivanje NT-pro BNP-a, ključnog laboratorijskoga biomarkera za dijagnozu zatajivanja srca, što pak generira nepotrebno velike liste čekanja za kardiološki pregled i obradu.

Hrvatskim bolesnicima dostupne su praktično sve terapije, osim jedne vrste lijekova, koji su recentno dobili najvišu razinu preporuke na temelju znanstvenih dokaza, a postojeće smjernice HZZO-a nisu još u skladu s europskim, američkim i svim relevantnim svjetskim terapijskim smjernicama. T.K.