Kohezijska politika Europske unije pridonijet će rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za osam posto do kraja 2030. godine, objavila je u srijedu Komisija u svom izvješću o koheziji. "Kohezijska politika ima znatne i pozitivne učinke za Europu u cjelini", navodi Komisija. Komisija ističe da su ti pozitivni učinci dugotrajni i da bi do 2043. kohezijska politika mogla pridonijeti rastu BDP-a u EU-u za 0,6 posto. Taj učinak je najveći u manje razvijenim zemljama, pa će tako "hrvatski BDP biti viši osam posto 2030. godine, poljski i slovački šest posto, litavski pet posto nego da nema kohezijske potpore". Komisija objavljuje izvješće o koheziji svake tri godine. Riječ je o opsežnom dokumentu koji daje detaljnu krvnu sliku razvijenosti i stanja EU-a u cjelini, država članica i regija.

Najveću pomoć po stanovnika primaju manje razvijene zemlje. Tako je u programskom razdoblju 2014. - 2020. Estonija imala 404 eura po stanovniku godišnje, Slovačka 381 euro, Litva 358, Latvija 346, Portugal 322, Hrvatska 319 eura. Financiranje iz kohezijskih fondova snažna je injekcija u sva manje razvijena gospodarstva, dosežući 2,7 posto BDP-a u Hrvatskoj, 2,6 posto u Mađarskoj i 2,4 posto u Poljskoj, Slovačkoj i Litvi. Izvješće pokazuje da je ostvaren velik napredak u smanjenju razlika među državama članicama i regijama. Međutim, razlike u regijama unutar država članica i dalje su velike. Najveće razlike u razvijenosti regija unutar država članica su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Češkoj, ali se povećavaju i u EU15 (prije proširenja iz 2004.), primjerice u Danskoj, Grčkoj i Francuskoj. S druge strane, razlike se smanjuju u Portugalu, Austriji, Belgiji i Njemačkoj. Komisija ilustrira velik utjecaj kohezijske politike podatkom da je prosječni BDP po stanovniku u deset zemalja koje su se 2004. godine pridružile EU-u porastao s 52 posto europskog prosjeka na gotovo 80 posto 2023. godine. Stopa nezaposlenosti u tim zemljama u tih 20 godina pala je s prosječnih 13 posto na četiri posto. H