Kofein općenito ima puno pozitivnih svojstava, stimulira kardiovaskularni i središnji živčani sustav, a u umjerenim dozama može poboljšati koncentraciju i budnost. Mnogi se odlučuju popiti neko energetsko piće, ili dva, kako bi poboljšali fizičke i mentalne performanse. Znanstvenici, međutim, kritički gledaju na marketinške tvrdnje o većoj učinkovitosti i pojačanoj budnosti kada konzumirate energetska pića. Takve bi tvrdnje proizvođača morale biti znanstveno dokazane i odobrene, no u većini slučajeva nije tako.

Kofein u popularnim energetskim pićima glavni je sastojak koji bi nas trebao održati budnima i produžiti nam produktivnost. Decilitar energetskog pića obično sadržava 32 miligrama kofeina, što je maksimalno dopušteno zakonom. Istodobno može pojačati izdržljivost tijekom sportskih aktivnosti, no važno je istaknuti da takvi napitci ne mogu nadoknaditi gubitak tekućine, do čega dolazi znojenjem tijekom tih aktivnosti. Mnogo je bolje pritom piti puno vode. Štoviše, kofein ima i diuretski učinak. Dobrobiti kofeina ovise o količini, a u konzumiranju energetskih pića zamka je u tomu što potiču na unos velikih količina u kratkome vremenu. Ovisno o organizmu, to može izazvati neželjene nuspojave kao što su tjeskoba, obilno znojenje i lupanje srca. Kofein je opasan u kombinaciji s alkoholom ili fizičkim naporom. Previše stimulansa u formi kofeina može rezultirati opasnim poremećajem srčanog ritma u kombinaciji s alkoholom, fizičkim naporom ili u kombinaciji s nedovoljno sna. Ukratko, zdravstveni rizici od učinka energetskih pića uglavnom su prouzročeni njihovom pretjeranom konzumacijom. Nije poznato može li dugotrajna i redovita konzumacija energetskih pića prouzročiti kroničnu štetu kada je posrijedi zdravlje pojedinca, s obzirom na to da je još uvijek vrlo malo znanstvenih podataka o tomu. Koliko je kofeina previše? Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), unos jednokratne doze kofeina do 200 mg nije opasnost za zdrave odrasle osobe, kao ni unos do 400 mg tijekom dana. No trudnice i dojilje trebaju ograničiti unos na 200 mg ili manje. Kao smjernica može poslužiti podatak da limenka energetskog pića od 500 ml obično sadržava 160 mg kofeina.

Adolescenti, najčešći konzumenti energetskih pića, ne bi smjeli unositi više od 3 mg kofeina dnevno po kilogramu tjelesne težine. Stoga je preporučeni maksimum za tinejdžera od 50 kilograma 150 mg, količina koju već premašuje jedna velika limenka energetskog pića.



Stručnjaci ističu da visok sadržaj kofeina nije jedini potencijalni problem kad je riječ o energetskim pićima – tu je i šećer. U velikoj ga je limenci oko 60 grama, što je ekvivalent 20 kockica šećera. Šećer piću daje primamljiv, pun okus, zbog čega se dodaje u velikim količinama kako bi se prikrio gorak okus kofeina. Otprije znamo da konzumacija većih količina šećera može rezultirati razvojem pretilosti, dijabetesa i karijesa. Premda su se marketinški stručnjaci pobrinuli da energetska pića izgledaju zdravo, a to postižu slikama voća na limenkama ili isticanjem sastojaka poput naranče, jabuke, marakuje ili manga, ona zapravo sadržavaju tek sintetske vitamine, koji ta pića ne čine ni boljima ni zdravijima.

Kao alternativa energetskim pićima preporučuje se obična kava, jer je rizik od unosa prekomjerne količine kofeina kavom relativno malen. Tinejdžeri ne piju kavu i espresso u tako velikim količinama kao hladna, slatka energetska pića.

Da bi u organizam dnevno unio 150 mg kofeina, adolescent od 50 kilograma trebao bi popiti oko dvije šalice kave ili tri espressa, ovisno o jačini. Pozitivna strana kave je i što sami možete odrediti količinu šećera koju ćete dodati.