Zamijeni li se crveno meso u prehrani sitnom plavom ribom, poput inćuna, sardina ili haringa, do 2050. mogle bi se globalno smanjiti brojne bolesti i godišnje spasiti i do 750.000 ljudskih života, pokazali su rezultati studije koju je proveo tim japanskih i australskih znanstvenika.



Samo u Velikoj Britaniji smanjenje konzumacije crvenog mesa za osam posto i njegova zamjena u prehrani sitnom ribom u sljedećih bi 26 godina mogla spriječiti deset posto smrti od posljedica srčanih bolesti, kažu japanski i australski znanstvenici koji su proveli najveću analizu te vrste na temelju dostupnih podataka iz više od 130 zemalja svijeta. Sitna plava riba bogata je hranjivim tvarima s niskim ugljičnim otiskom, premda ljudi konzumiraju tek oko 26 posto ulova. Ostatak ulova, uključujući i znatnu količinu ulovljenu u morima zemalja suočenih s pothranjenošću i nesigurnošću hrane, pretvara se u riblje brašno i riblje ulje, kojima se prehranjuju skuplje uzgojene ribe poput lososa i pastrve. Znanstvenici su odlučili istražiti bi li se zamjenom konzumacije crvenog mesa sitnom plavom ribom mogla sniziti stopa bolesti među ljudima, što bi rezultiralo zdravijim načinom života i manjom smrtnošću. U usporedbi s crvenim mesom, plodovi mora ne samo što osiguravaju više koncentracije esencijalnih hranjivih tvari nego i sprječavaju širenje nezaraznih bolesti povezanih s načinom prehrane. Sitna plava riba bogata je omega-3 dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama, čiji unos može spriječiti razvoj koronarnih bolesti, a obiluje i kalcijem i vitaminom B12.

Istraživači podsjećaju i da sitna plava riba ima najmanji ugljični otisak u usporedbi s bilo kojim drugim izvorom životinjske hrane. Kronične su bolesti godine 2019. bile odgovorne za 70 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu, a to se odnosilo na bolesti krvožilnog sustava, rak crijeva, dijabetes i moždani udar. Tim znanstvenika projicirao je potrošnju crvenog mesa u sljedećim desetljećima u 137 zemalja svijeta, procijenivši dostupnost sitne plave ribe kao zamjene za crveno meso do 2050., pri čemu su korišteni povijesni podatci o ribolovu. Utvrdili su da bi spomenuta zamjena prehrambenih navika mogla spriječiti između 500.000 i 750.000 smrtnih slučajeva na globalnoj razini do 2050. godine, osobito kada je riječ o bolestima srca.



Iako je crveno meso poput govedine, janjetine i svinjetine sastavni dio zdrave prehrane, konzumiraju li se velike količine takvog mesa svakodnevno uz dodatak mesnih prerađevina poput šunke, slanine i soljene govedine, rezultat može biti povećan rizik od razvoja raka crijeva i brojnih drugih bolesti. Postoji potreba za ograničenjem potrošnje crvenog mesa, koje izaziva i velike emisije stakleničkih plinova, te potreba za prelaskom na zdravu i ekološki prihvatljivu hranu. Krajnji je cilj smanjiti teret kroničnih bolesti povezanih s prehranom u idućim desetljećima. H