Migrena je vrsta glavobolje koju karakteriziraju ponavljajući napadaji umjerene do jake pulsirajuće boli u jednoj strani glave. Nastanak migrene ni danas nije potpuno razjašnjen, smatra se da kompleksne promjene u mozgu dovode do upalne aktivacije živčanih stanica i vlakana u stijenci moždanih krvnih žila.

Migrene se javljaju i u djece i u odraslih, i tri puta češće pogađaju žene nego muškarce. Većina osoba koje pate od migrene ima obiteljsku povijest te bolesti. Primjerice, ako jedan roditelj boluje od migrene, dijete ima 50 % šanse da ju dobije. Ako ju imaju oba roditelja, rizik skače na 75 %. Također se često javlja u osoba koje imaju druga medicinska stanja. Depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj, poremećaji spavanja i epilepsija češći su u osoba s migrenom nego u općoj populaciji.

Prema epidemiološkim podatcima, od migrene boluje 10 - 12 % stanovništva, te se procjenjuje da je migrenom zahvaćena milijarda ljudi u svijetu. Najučestalija je u radno aktivnoj populaciji, od 15. do 49. godine. Tijekom migrene većina bolesnika nije sposobna ispunjavati svakodnevne radne i obiteljske obveze, što ima za posljedicu slabiji uspjeh u školi, često izostajanje s posla ili iz škole te višu stopu nezaposlenosti. Navedeno dovodi do nesigurnosti, povlačenja u sebe te lošije kvalitete i obiteljskog i društvenog života.



Razvoj napadaja migrene ima četiri faze, od kojih ne moraju sve postojati tijekom napadaja:

- Prodromalni simptomi javljaju se do 24 sata prije razvoja migrene. To uključuje žudnju za hranom, neobjašnjive promjene raspoloženja (depresija ili euforija), nekontrolirano zijevanje, zadržavanje tekućine ili pojačano mokrenje.

- Aura - neki ljudi će neposredno prije ili tijekom migrene vidjeti blještava ili jaka svjetla ili nešto što izgleda kao valovi vrućine, a neki mogu osjetiti slabost mišića ili osjećaj dodira ili hvatanja.

- Glavobolja - obično počinje postupno i postaje sve jača. Česta je povećana osjetljivost na svjetlo, buku i mirise, mučnina i povraćanje. Moguće je imati i migrenu bez glavobolje.

- Faza oporavka - pojedinci su često iscrpljeni ili zbunjeni nakon migrene. Ovo razdoblje može potrajati i do jednog dana prije nego što se ljudi ponovno počnu osjećati zdravima. Neliječeni napadaji traju od četiri do 72 sata.

- Migrena s aurom, prije nazivana klasičnom migrenom, uključuje poremećaje vida i druge neurološke simptome, koji se pojavljuju od 10 do 60 minuta prije stvarne glavobolje i obično ne traju duže od sat vremena.

- Migrena bez aure, ili obična migrena, češći je oblik migrene. Simptomi uključuju bol u glavi koja se javlja bez upozorenja i obično se osjeća na jednoj strani glave, zajedno s mučninom, zbunjenošću, zamagljenim vidom, promjenama raspoloženja, umorom i povećanom osjetljivošću na svjetlo, zvuk ili buku.

- Abdominalna migrena uglavnom pogađa malu djecu i uključuje umjerenu do jaku bol u sredini trbuha koja traje od jednog do 72 sata, s malom glavoboljom ili bez nje. Dodatni simptomi uključuju mučninu, povraćanje i gubitak apetita. Mnoga djeca koja razviju abdominalnu migrenu imat će migrenske glavobolje poslije u životu.

- Bazilarna migrena uglavnom pogađa djecu i adolescente. Najčešće se javlja u tinejdžerica i može biti povezana s menstrualnim ciklusom. Simptomi uključuju djelomični ili potpuni gubitak vida ili dvoslike, vrtoglavicu i gubitak ravnoteže, lošu koordinaciju mišića, nerazgovjetan govor, zujanje u ušima i nesvjesticu. Pulsirajuća bol može se pojaviti iznenada i osjeća se s obje strane u stražnjem dijelu glave.

- Hemiplegična migrena je rijedak i težak oblik migrene, koji prouzročuje privremenu paralizu na jednoj strani tijela prije ili tijekom glavobolje, koja ponekad traje nekoliko dana.

- Migrenu bez glavobolje karakteriziraju problemi s vidom ili drugi simptomi aure, mučnina, povraćanje i zatvor, ali bez glavobolje.

- Oftalmoplegična migrena je neuobičajen oblik migrene s bolovima u glavi, zajedno sa spuštenim kapkom, proširenom zjenicom i dvostrukim vidom, koji može trajati tjednima nakon što bol nestane.

- Migrenski status je rijetka i teška vrsta akutne migrene u kojoj onesposobljavajuća bol i mučnina mogu trajati 72 sata ili duže. Bol i mučnina mogu biti toliko jaki da osobe moraju biti hospitalizirane. Migrena je često nedovoljno prepoznata, a u dobrom dijelu slučajeva neprikladno liječena. Zbog toga dolazi do prekomjernog uzimanja analgetika i glavobolje koja se razvije zbog te prekomjerne uporabe.

Terapija lijekovima za migrenu dijeli se na akutno i preventivno liječenje. Akutni, ili "abortivni", lijekovi uzimaju se čim se pojave simptomi kako bi se ublažila bol i vratila funkcija. Preventivno liječenje uključuje svakodnevno uzimanje lijekova kako bi se smanjio intenzitet budućih napadaja ili spriječilo njihovo pojavljivanje. Primjenu lijekova protiv glavobolje treba nadzirati liječnik, jer neki lijekovi mogu izazvati nuspojave.

Terapija bez lijekova uključuje biofeedback i trening opuštanja, a oba pomažu pojedincima da kontroliraju razvoj boli i odgovor tijela na stres. Klinička ispitivanja pokazuju da akupunktura smanjuje učestalost glavobolje u osoba s migrenom, te da bi učinak mogao biti sličan onom uočenom kod preventivnih lijekova. Učestalost glavobolje smanjena je za 50 ili više posto u više od polovine osoba koje su primile akupunkturno liječenje i taj učinak može trajati duže od šest mjeseci.

Promjene načina života uključuju tjelovježbu, izbjegavanje hrane i pića koji izazivaju glavobolju, redovite obroke uz odgovarajuću hidrataciju i uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja.

 

Pišu: Darija VENŽERA-AZENIĆ / Marica KRISTIĆ Poliklinika Prva Osijek

(Autorice teksta doktorice su medicine, specijalistice anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.)