Novosti
POSLJEDICE AFERE S MALVERZACIJAMA PLINOM

Čelnik HERA-e dao ostavku, traži se rješenje za odlazak članove Uprave Ine
Objavljeno 20. rujna, 2022.
Milatić: HERA je morala voditi računa o tome tko ima dozvolu za opskrbu plinom, a tko za trgovinu

Predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Danijel Žamboki u ponedjeljak je podnio neopozivu ostavku, potvrđeno je Hini iz HERA-e. Drugi članovi HERA-ina Upravnog vijeća za sada nisu podnijeli ostavke. Članove i predsjednika Upravnog vijeća HERA-a imenuje i opoziva Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.



Negativno mišljenje


Vlada je, naime, u ponedjeljak zaključila da godišnje izvješće o radu HERA-e za 2021. godinu i izvješće o ostvarenju proračuna HERA-a nije zadovoljavajuće te takvo mišljenje proslijedila Saboru. Premijer Andrej Plenković je nakon sjednice rekao da će Sabor raspravljati o negativnom mišljenju na HERA-ino izvješće u četvrtak te da će saborska većina biti za promjene, odnosno za smjenu cijeloga HERA-ina Upravnog vijeća, a da će članovi tog vijeća biti na funkciji dok se ne izaberu novi.

HERA je posljednjih dana pod pojačanim povećalom javnosti, jer se spominje upravo njezina sporna uloga u davanju dozvole za trgovanje plinom tvrtki OMS, koja je bila jedna od ključnih poluga u organiziranju pronevjere Inina plina uz štetu veću od milijarde kuna. HERA-inu ulogu u toj aferi krajem prošloga tjedna kritizirao je i saborski Odbor za gospodarstvo, na kojemu je zatražen odlazak čelnika HERA-e.

Kako je na sjednici Vlade rekao ministar gospodarstva Davor Filipović, HERA-ino izvješće "ne prati ubrzane procese koji se odvijaju u energetskom sektoru, za koje je Vlada RH predložila da je potrebno osuvremeniti, u smislu pružanja jasnijeg i razumljivijeg uvida uloge HERA-e u energetskom sektoru, a posebice u odnosu HERA-e i krajnjih kupaca". Iz dostavljenog izvješća još uvijek nije razvidno da je upravo HERA nadležna institucija u RH koja, kao neovisni regulator, svojim regulatornim odlukama utječe na politiku cijena energenata u RH, rekao je Filipović. U dostavljenom izvješću, posebice u dijelu koji se odnosi na analizu učinkovitosti tržišta energije i tržišnog natjecanja i provedbu REMIT Uredbe, suradnje s agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja i agencijom nadležnom za nadzor financijskih usluga nije poklonjena dužna pozornost, ističe ministar gospodarstva.

REMIT je Uredba Europske unije o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (engl. Regulation on wholesale energy market integrity and transparency). Definira pravila za aktivne sudionike na veleprodajnim tržištima električne energije i prirodnog plina. REMIT zabranjuje trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipulaciju tržištem. Također, nadopunjuje i obuhvaća nadzor financijskih tržišta jer se energetskim proizvodima može trgovati i u obliku financijskih instrumenata. Ako se tržišni sudionik na kojeg se odnosi obveza registracije iz REMIT-a pravovremeno ne registrira, ne može sudjelovati na tržištima električne energije i prirodnog plina unutar EU-a.Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice predložila Nadzornom odboru Ine imenovanje Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Emanuela Kovačića za članove Uprave te kompanije.

Premijer Plenković rekao je novinarima kako je pozvao na odgovornost odnosno ostavke cijelu upravu Ine, uključujući i hrvatske članove. Kaže kako postoji rješenje za to da oni ne dobiju otpremninu i da će se više od tome znati nakon sjednice Nadzornog odbora Ine koja je zakazana za srijedu.

Plina ima dovoljno


U ponedjeljak se državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić sastao s opskrbljivačima plina koji su u obvezi javne usluge. "Plina će biti dovoljno za sve, no neki tehnički problemi mogli bi se javiti za one koji prelaze iz tržišnog dijela usluge opskrbe plinom na obvezu javne usluge", rekao je Milatić novinarima nakon tog sastanka. "Kad su u pitanju kućanstva u Hrvatskoj u obvezi javne usluge te oni koji su u tržišnom dijelu a hoće se prebaciti na obvezu javne usluge, za sva ta kućanstva su opskrbljivači garantirali da imaju ugovoren plin i da će opskrba ići bez problema", naglasio je državni tajnik. Upozorio je sve hrvatske građane koji su odlučili da iz tržišnog dijela opskrbe plinom prijeđu u opskrbu plinom kao javnom uslugom, da tu ima stanovitih tehničkih problema. Problem je nastao, rekao je, jer ima možda i 100-tinjak tisuća takvih zahtjeva. Sva brojila, istaknuo je, morat će biti očitana do kraja ovog mjeseca i svim građanima koji žele prijeći iz tržišne usluge na jeftiniju uslugu u obvezi javne usluge, mora se omogućiti da se to dogodi s 1. listopada ove godine. Sam taj prijelaz, međutim, tehnički bi mogao trajati duže, jer je to, naveo je, tehnički teško izvesti jer od 70.000 do 100.000 zahtjeva netko mora obraditi. Postoji, dakle, mogućnost da prođe neko vrijeme da građani dobiju prvi račun. Najviše takvih zahtjeva doći će u GP Zagreb Opskrbu, jer od spomenutih stotinjak tisuća vrlo je izvjesno da će 70-ak tisuća doći u tu tvrtku. Na pitanje je li HERA mogla uočiti da se Plinara istočne Slavonije registrirala za preprodaju plina, odgovorio je da je to HERA mogla vidjeti jer im je te podatke dostavio HROTE. "HERA je morala voditi računa o tome tko ima dozvolu za opskrbu, a tko za trgovinu, i nije normalno reći da je opskrba isto što i trgovina", naveo je Milatić.

Dijana Pavlović
NOVE CIJENE GORIVA, VEĆI MINIMALAC
Osnovni dizel od utorka će se prodavati za 12,29 kuna, a benzin za 10,58 kuna po litri, odlučila je u ponedjeljak Vlada, koja je usvojila novu uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Dizel će tako u odnosu na sadašnju cijenu biti jeftiniji za 59 lipa po litri, a benzin skuplji za jednu lipu. Plavi dizel prodavat će se i dalje po 8,49 kuna po litri. Premijer je u uvodnom dijelu sjednice najavio i povećanje minimalne plaće od iduće godine. Prema neslužbenim informacijama, minimalna plaća bi mogla narasti na oko 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto, sa sadašnjih 3750 kuna neto. Premijer je naveo kako je prosječna plaća u mandatu njegove Vlade porasla za više od 2000 kuna. “Prosječna neto minimalna plaća povećana je za 250 kuna. Medijalna plaća porasla je za 1510 kuna”, rekao je.

Andrej Plenković

predsjednik Vlade RH

UPUĆEN ZAHTJEV EK-u ZA DRUGU TRANŠU SREDSTAVA IZ NPOO-a

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je izjavio da je Hrvatska poslala zahtjev Europskoj komisiji za uplatu druge rate od 700 milijuna eura u sklopu sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO). Riječ je o logičnom slijedu aktivnosti nakon što je u prvoj polovini godine provedeno 25 zadanih reformi, te je time Hrvatska među državama koje su u tome najučinkovitije i najbrže, ocijenio je premijer. Kako je rekao u uvodu sjednice Vlade, zahtjeve su EK-u predale samo još Španjolska i Italija, pa je tako Hrvatska treća zemlja u EU-u po ispunjavanju reformi u prvom polugodištu 2022. Na ovaj način, prema njegovim riječima, nakon više od 800 milijuna eura avansa, prve tranše od 700 milijuna eura koja je stigla prije nekoliko mjeseci, sada smo zatražili drugu tranšu od 700 milijuna eura.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana