Hladnoća, mrazovi pa suša - ova je godina za voćare puno i gora nego što je bila prošla
Objavljeno 10. kolovoza, 2022.
Prema analizi stanja hrvatskog voćarstva stručnog uglednog portala Smarter, navodi se kako podaci Državnog zavoda za statistiku, o prvoj procjeni proizvodnje voća i povrća, ponovo potvrđuju u kolikoj je mjeri proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ovisna o klimatskim uvjetima te je prisutna izražena godišnja kolebljivost proizvodnje zbog slabog korištenja suvremenih tehnoloških rješenja, zaštite od tuče i mraza, ali i vrlo malih površina pod navodnjavanjem. U prošloj je godini u proizvodnji kod većine vrsta voća i povrća zabilježen pad proizvodnje u odnosu prema 2020. godini.
Prirodni preduvjeti
U kategoriji voća jedini rast bio je kod mandarina, kojih je proizvedeno 40 580 tona, što je 954 tone više nego 2020. U posljednjih deset godina proizvodnja se kretala od 19 000 tona do 64 000 tona s velikim oscilacijama u proizvodnji po godinama. Pad proizvodnje od 7541 tonu bio je znatan kod šljiva, kojih je proizvedeno samo 5835 tona, što je jedna od najlošijih godina. Jabuka je proizvedeno 60 788 tona, 6335 tona manje. Tako je prošla godina bila jedna od lošijih godina za proizvodnju jabuka koje hrvatski voćari proizvode od 37 000 tona do čak 120 000 tona. Ipak se proizvodnja posljednjih godina kreće između 50 000 i 90 000 tona jabuka. Pala je i proizvodnja višanja na 5620 tona, što je prosječna proizvodnja. Pad je zabilježen i kod proizvodnje breskve i nektarine, krušaka, lješnjaka, trešnje, jagode, smokve, pa i proizvodnje maslina i grožđa.
- Iako Hrvatska ima prirodne preduvjete za kvalitetnu proizvodnju raznolikih voćnih kultura, proizvodnja kontinuirano pada količinski i vrijednosno. I posljednji podaci koje donosimo pokazuju kako se ovaj trend nastavio i u 2021. Ukupna površina pod voćnim kulturama u 2016. godini bila je 35 458 hektara, a najvažnije voćarske kulture su mandarina (40 posto djela u proizvodnji), jabuka (34%), šljiva (7%), višnja (6%) itd. Od ukupno korištene poljoprivredne površine od 1,25 milijuna hektara pod voćnjacima je 2,84 %. Voćarstvom se bavi više od 100 000 gospodarskih subjekata, na po manje od 0,3 hektara po gospodarstvu. I ovu proizvodnju odlikuju vrlo niski prinosi po hektaru, i to gotovo kod svih voćarskih kultura u usporedbi s referentnim zemljama. Vrlo mala površina voćnjaka je pod navodnjavanjem, zaštitom protiv tuče i mraza, a Hrvatska je po potrošnji voća po stanovniku ispod europskog prosjeka. Zbog svega navedenog, proizvodnja voća zadovoljava samo 50 % domaćih potreba - navodi Smarter.
Domagoj Vidić (36), koji pod jabukama sorte idared, crveni delišes i pink lady ima tri hektara kod Lovasa, ozbiljno razmišlja smanjiti i ta tri hektara jer računica pokazuje neisplativost u sadašnjim uvjetima. Iako je ljubav prema jabukama Domagoju prenio djed, koji se voćem bavio gotovo 70 godina, tržišne prilike ga sve više uvjeravaju kako voćarstvo nije isplativa grana proizvodnje hrane. Urod je prošle jeseni bio slabiji nego prijašnjih godina, ispod 30 tona, plodovi su bili sitniji i godina je bila izuzetno loša, bilo je mraza, a i sušnih razdoblja.
Troškovi rastu
- Ova je godina, za voćare, najgora, gora i od 2021. Nemam lijepe riječi za naše voćarstvo i što se tiče godine, po pitanju vremena i tržišnih prilika. Sve je poskupjelo, od struje, vode i svega što nam je potrebno u proizvodnji, a cijena jabuke ostala ista ili još manja nego lani. Sada je dvije kune kilogram... tko tu može vidjeti zaradu. Prema svemu sudeći, urod neće biti ni 20 posto prošlogodišnjeg, bit će malo za sok i to je sve – kaže Vidić dodajući kako je voće poharao mraz, a poslije suša.
Nešto je bolja situacija s orašastim plodovima, čija je proizvodnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji u porastu, pa je osnovan i Klaster proizvođača orašastih plodova.
- Na području naše županije, prema službenoj statistici, orašasti plodovi su zasađeni na površinama na više od 600 hektara, i to orasi na 239 ha, lješnjaci na 361 ha i bademi na 5,8 ha. Članovi Klastera raspolažu s približno zasađenih 25 ha oraha, 30 ha lješnjaka i 0,5 ha badema. Proizvodnja orašastih plodova posljednjih je godina u stalnom rastu unatoč tome što su se proizvođači u posljednjih nekoliko godina suočili s velikim izazovima uvjetovanim pojavom bolesti i nepovoljnim klimatskim prilikama. Ove poteškoće negativno su se odrazile na urod i prihode proizvođača, pa su se tako prinosi po hektaru u prošloj godini kod oraha kretali od 500 do 1000 kilograma očišćenog ploda, a kod lješnjaka od 800 do 1100 kilograma – kaže Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o. Vinkovci kojega čini šest udruga klastera proizvođača, dodajući kako je tržište prodaje domaćih proizvođača orašastih plodova vrlo izloženo uvozu tih proizvoda, posebice iz Turske, Italije, Rumunjske, Kine… pa sukladno tome i prodajne cijene osciliraju.
M.Flego Miroslav Flego
Zajednički se lakše rješavaju svi problemi
Damir Sovar iz vukovarskog prigradskog naselja Sotin od 2004. se bavi isključivo voćarstvom, a prije toga svinjogojstvom, no vidio je da tu nema zarade, pa je odustao. Sada ima pod višnjama 11 ha, pod orasima 4,5 ha, dio u punoj rodnosti, dio mladih nasada, hektar pod trešnjama, pola hektara pod marelicama. Ima 800 stabala marelica i 500 oraha koje uzgaja na istoj površini. - Godina je jako loša, čak i gora nego ona prije. Višnja je dala pola prošlogodišnjeg uroda, trešnja 30 posto, kajsija je potpuno podbacila. Orasi se dobro drže, ali ćemo još vidjeti kako će se izboriti s ovom sušom kakvu ja ne pamtim. Bilo je mraza i niskih temperatura baš u vrijeme oplodnje kada je potrebna toplina, a zahladnjelo je i nastavilo sa sušom... Sve se urotilo protiv voća – kaže Damir Sovar, dodajući kako je u Klasteru četiri godine i jako je zadovoljan jer voćarima treba ovakva organizacija oko plasmana proizvoda, ali i za proizvodnju i, kaže, zajednički se lakše rješavaju svi problemi.