Elektronički otpad postaje sve veći svjetski problem. Prema nekim procjenama do 2030. godine njegova proizvodnja na svjetskoj razini iznosit će 82 milijuna tona godišnje. Riječ je o uređajima napajanima električnom strujom ili baterijom, a uključuje mobilne telefone, električne igračke, televizore, mikrovalne pećnice, elektronske cigarete, laptope i druge uređaje.



Kako navode iz Udruženja obrtnika grada Zagreba, jedan od načina smanjenja ove vrste otpada je i popravak elektroničkih uređaja, što ima pozitivan utjecaj ne samo na naš okoliš nego i na džepove građana.

Zoran Stašević ne slaže se s tvrdnjom da se nove televizore ne isplati popravljati. Kaže kako se čak od 80 do 90 posto televizora može popraviti. Danas se puno manje popravlja na komponentnoj osnovi kao nekada, mijenja se cijela garnitura ili modul.



– Najveći dio kvarova čini pozadinska rasvjeta i LED-ice, a to je sve zamjenjivo. Napajanje možeš popraviti, ugraditi drugi software, ima dosta prostora za spas televizora. Podosta mojih mušterija dođe i popravi si stari televizor i spoji ga preko HDMI ulaza na media box ili na receiver nekog od pružatelja TV usluga. Nema potrebe uložiti 500 eura u novi televizor kad se stari da popraviti za recimo 50 - 150 eura – istaknuo je pročelnik Sekcije RTV elektroničari – precizni mehaničari Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Inače, valja navesti da Sekcija i Udruženje već desetak godina u povodu Dana planeta Zemlje provode akciju “Ne bacajte vaš elektronički uređaj!” Njezin je cilj kod građana probuditi svijest o važnosti pregleda uređaja prije bacanja u otpad. TV, LCD, LED TV, audiouređaji i ostali elektronički uređaji, kažu, mogu biti spašeni i popravljeni te je svaki aparat vrijedno pregledati prije bacanja jer time se čuva prirodu, štedi novac, čuvaju radna mjesta i pomaže lokalna ekonomija. Z.R.