Voda sudjeluje u razgradnji i apsorpciji hrane i olakšava probavu, oslobađa organizam od štetnih tvari, izvor je tijelu važnih minerala i elektrolita, regulira tjelesnu temperaturu, služi kao štitnik organa i tijela (zglobova, oka i posteljice nerođenog djeteta u trudnoći) te održava kožu zdravom i usporava starenje. Za normalne tjelesne funkcije važna je ravnoteža vode i tjelesnih tekućina u organizmu koju reguliraju koža i bubrezi. Bilanca vode ovisi o njezinu unosu (hranom i pićem), proizvodnji (metabolička voda) i izlučivanju (mokraća, feces, znojenje, isparavanje kod disanja). Premali unos vode utječe na negativnu bilancu vode (dehidracija) u organizmu, koja, ovisno o stupnju, izaziva smetnje, pa i smrt ako je gubitak od 15 %. Manji gubici izazivaju suhoću usana i usta, suhu kožu, glavobolju, manjak koncentracije, smetnje mentalnih funkcija, rada bubrega (manje lučenje mokraće), probavnog sustava i srca. Rijetko se događa, ali i prevelik unos vode u kratkom vremenu, obilna i brza konzumacija (hiperhidracija) nije dobra jer dovodi do neravnoteže elektrolita u tjelesnim tekućinama, koja izaziva smetnje. Potrebe za vodom ovise o količini unesene hrane i tjelesnoj masi, dobi i tjelesnoj aktivnosti. Dnevno se u umjerenoj klimi u prosjeku preporučuje piti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase. Potrebe za vodom povećane su kod pojačane tjelesne aktivnosti ili vježbanja, kod visokih temperatura zraka, posebice ljeti. Vodu treba piti cijeli dan jer nam se naš osjet žeđi javlja uvijek s odgodom u odnosu prema stvarnoj potrebi organizma za tekućinom. Kad osjetite žeđ, već ste lagano dehidrirali. J.Kn.