Objavljeno 10. siječnja, 2022.
Prosječna mirovina novih umirovljenika u Hrvatskoj sada iznosi 3066 kuna
Nažalost, pandemija bolesti COVID-19 u ovih godinu i devet mjeseci ostavila je itekako traga u izgubljenim ljudskim životima, a posebice su poražavajuće brojke kada je riječi o umirovljeničkoj populaciji koja daleko prednjači u postotku umrlih zbog koronavirusa. Prema podacima za studeni 2021., smrtnost je dosegnula rekordnu razinu, nadmašivši onu od godinu dana prije.
Obiteljska mirovina
Stoga nimalo ne čudi da se mjesecima bilježi porast broja obiteljskih mirovina, a imamo i rekordne brojke ukupno umirovljenih. Veći broj obiteljskih mirovina razumljiv je zato što se ona dobiva nakon smrti supružnika, kada je njegova mirovina bila veća od one koju je primao drugi bračni drug, ili on možda uopće nije bio zaposlen (primjerice kućanice). Tijekom prosinca 2021. tako je isplaćeno ukupno 46.515 mirovina onima koji su to pravo stekli prvi put u toj godini, odnosno mirovinu dobiva 1190 umirovljenika više nego u istom razdoblju 2020. (45.325), što je više i od brojke zabilježene u bilo kojoj od prethodnih godina. Glavni je razlog tome veći broj smrti zbog COVID-a, što je bitno povećalo i broj odlazaka u obiteljsku mirovinu. Njih je 2020. u studenome bilo 9216, a 2021. godine taj je broj narastao na 11.076, a kako su se odlasci u obiteljske mirovine bilježili svaki mjesec, ne čudi što je ukupan broj novih umirovljenika porastao.
Saborski zastupnik i bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja kaže kako je činjenica da "baby boom" generacija (rođeni između 1946. i 1964. godine) polako stari. Naravno da pandemija, bolest i manja aktivnost zdravstvenog sustava, tj. usluga, upravo zbog COVID-a pogoduju tome da jedan od bračnih parova, jer je doista rijetkost da umru istoga dana, premine ranije, kaže.
- Jer je bilo nemoguće sve preglede obaviti na vrijeme. I onda oni koji nikada nisu radili, ili su imali manju mirovinu od supružnika, preuzimaju njegovu mirovinu. Ona nije nestala, nego se ugasila kao osobna, a pojavila se kao obiteljska. Stariji su rizična skupina i neizbježno je bilo da ih u tom razdoblju umre veći broj - ističe Helja.
Rekordna smrtnost
Broj starosnih mirovina ostao je približno isti kao 2020., nešto više od 26.000, a prijevremenih mirovina je 502 manje - ljudi se na njih rjeđe odlučuju. Inače, prosječna mirovina novim umirovljenicima iznosi 3066 kuna. U tom prosjeku, logično, nisu nove mirovine onih kojima se one isplaćuju u inozemstvu, uglavnom tek za dio staža koji su ostvarili u RH.
Nažalost, rekordna smrtnost s kraja 2020. godine oborena je prema podacima za studeni 2021. godine. Samo u tom mjesecu preminulo je 6396 osoba, što je 2228 više od petogodišnjeg prosjeka i rast je od 53,65 posto. U 2020. ukupno su umrle 57.023 osobe, što je 10,1 posto više nego godinu prije, a korona je četvrti uzrok smrtnosti. To je i najviše od stvaranja moderne hrvatske države, ali i najviše na ovom prostoru od Drugog svjetskog rata. U tim je brojkama, očekivano, najviše starijih osoba. Prema podacima HZMO-a za studeni, tijekom 2021. mirovine su se zbog smrti prestale isplaćivati za čak 50.680 umirovljenika, a isplaćeno je 46.515 novih mirovina. Razmjeri posljedica pandemije u 2021. lako se vide kada se brojke usporede s istim razdobljem 2020. godine. Naime, broj umrlih umirovljenika bitno je veći - bilo ih je, tada rekordnih, 43.529.
U Hrvatskoj je u 2020. preminulo 54.578 umirovljenika, no iz već spomenutih podataka već je sada jasno da će te brojke za cijelu 2021. biti još gore. Do početka pandemije nerijetko smo govorili o vrlo lošem hrvatskom omjeru radno sposobnog stanovništva i onoga u mirovini, a ovo tragično razdoblje (u kojem, nažalost, još ima podosta onih koji ne razumiju što se događa te se ne cijepe, prosvjeduju, ili iniciraju peticije), dovelo je do toga da je u posljednje dvije godine bilo više umrlih nego novih umirovljenika, iako je i njihov broj rastao.
- Ova je pošast najveća opasnost za starije, od kojih neki također imaju prijepore oko cijepljenja, gdje ja mogu savjetovati svakoga, no svatko sam odlučuje kako će se prema tome postaviti, hoće li se cijepiti ili neće, koliko će biti izložen riziku. Moja je preporuka da se svi cijepe, i da društvo napravi sve da takvih bude što više - zaključuje Hrelja.
Igor Bošnjak
PREMALO STAŽA I NEUREĐENO TRŽIŠTE
"Tih 3066 kuna prosječne mirovine relevantna su brojka. Ona je rezultat uplate doprinosa kroz godine i visine plaće. U Hrvatskoj su godinama plaće premale, bilo je i isplata ‘na ruke‘ zbog desetljeća neuređenog tržišta rada, a u mirovinu se ponekad išlo i s premalo staža. I kada ljudi idu u mirovinu to dolazi na naplatu. Kod umirovljenih 2021. vidi se trend porasta godina staža i blagi porast prosječne mirovine. Ali, naravno da se ne može reći da je taj iznos dovoljan, ili da je to pristojna mirovina, jer 3000 kuna nije iznos s kojim se može lagano preživjeti mjesec, nego treba ‘stiskati‘ na svakom koraku, a ima i velik broj ljudi s mirovinom ispod tog iznosa. No treba isto tako reći da je nakon tolikih godina vrlo teško kroz mirovinski sustav nadoknaditi sve propuste malih plaća i malog staža", kaže Hrelja.
Podaci DZS-a za studeni 2021. pokazuju najveću smrtnost otkako se u Hrvatskoj vode statistička mjerenja