S početkom godine sve je više informacija kako se s poskupljenjem ključnih sirovina suočava i prerađivačka industrija diljem Europe i svijeta. Je li to rezultat visokog rasta potražnje ove godine, nakon ispražnjenih zaliha i smanjene proizvodnje zbog pandemije diljem svijeta, imaju li na to utjecaj ekstremni vremenski uvjeti, ali i poremećaji u opskrbi, poput zakrčenja Sueskog kanala i blokade jedne od najvećih transportnih luka u Kini?
Inače, do sada se poskupljenje roba i usluga u kontekstu šire javnosti pretežito apostrofiralo kroz inflatorni utjecaj koji je rezultirao poskupljenjem cijena namirnica i najavama kako će od proljeća slijediti i poskupljenja energenata, plina i struje.

Istraživanje konzultantske kuće Horváth, međunarodne neovisne konzultantske kuće, provedeno na više od tisuću menadžera u prerađivačkoj industriji na 12 europskih tržišta pokazalo je da menadžeri očekuju nastavak rasta cijena i u ovoj godini, i to po dvoznamenkastim stopama.
Cijene ključnih sirovina porasle su prosječno za 30 posto od jeseni 2020. godine do početka 2021. i dodatnih 20 posto prošle godine, pa su cijene sekundarnih sirovina u nekim trenutcima rasle i do 65 posto. Najviše se to odnosi na cijene drva, čelika, plastike, plina i metanola. Troškovi prijevoza, koji značajno utječu na cijeli lanac nabave, na povijesno su visokoj razini, a zbog problema s pandemijom rokovi isporuke u prekomorskom prijevozu bitno su produljeni, ali i terminski nepouzdani, što također otežava cijeli proces nabave.
- Svaka dva do tri dana cijene sirovina porastu, a posebno je to izraženo kod cijena drva. Trend diktiraju tržišta Sjeverne Amerike i Kine, gdje su cijene sirovina još trećinu više od onih u Europi. Očekujemo da će se takav trend nastaviti i početkom 2022. Situacija sve više negativno utječe na europske proizvođače, posebno manje kompanije koje unatoč povećanoj potražnji ne mogu doći do potrebnih sirovina i ne mogu pratiti porast cijena - izjavila je Maria Andreea Boldor-Flitan iz konzultantske kuće Horváth.



Na ovakvu situaciju nisu imuni ni na domaćem tržištu. Primjerice, u osječkoj Saponiji, u kojoj unatoč nastojanjima da, gdje god je moguće, nabavljaju od domaćih proizvođača, sirovinska baza za njezin proizvodni program uglavnom je uvoznog podrijetla.
- Krajem 2020. godine već su se počeli osjećati prvi izazovi kako u lancima opskrbe tako i u dostupnosti sirovina, ali smo pravovremenim narudžbama i ugovorenim količinama repromaterijala s dobavljačima relativno mirno prebrodili prvu polovinu godine. Posljednjih nekoliko mjeseci 2021. situacija se bitno promijenila te smo suočeni s izazovima vezanim za dogovoreni termin i količinu isporuke repromaterijala te stalnim najavama promjena cijena koje rastu gotovo pri svakoj sljedećoj narudžbi - upozorava Igor Vujević, direktor nabave.
U Saponiji se ipak nadaju smirivanju kretanja cijena i kvalitetnijoj isporuci, ali svjesni su kako će to ovisiti i o pandemiji i o kretanju cijena nafte te o klimatskim promjenama.
- Saponia ima kvalitetne odnose s dobavljačima i nastojimo svakodnevnim kontaktima osigurati najpovoljniju situaciju za nas jer nam je prvenstveni cilj osiguranje kvalitete svih ulaznih komponenti za proizvodnju uz minimalan utjecaj na porast troška. S druge strane, jedan od bitnih zadataka razvojnog instituta Saponije je ispitivanje novih sirovina te testiranje alternativnih s istim kvalitativnim karakteristikama, što otvara prostor nabavi u pregovorima s dobavljačima - kaže Vujević.
Konzultanti Horvátha upozoravaju da, kao odgovor, prerađivačke kompanije moraju uspostaviti strategije inteligentnog upravljanja cijenama sirovina kroz dogovaranje cijena temeljenih na forward cjenovnim indeksima, dok bi efekte trebali kontrolirati kroz kontroling.