Budući da povoljno djeluje na probavu, kruška je voće koje se preporučuje i tijekom dijete i kada želite skinuti višak kilograma.

Kruška od 100 grama ima 56 kalorija (od kojih na ugljikohidrate otpada oko 14) i pripada skupini namirnica niskog kalorijskog indeksa i niskog kalorijskog punjenja. Dugotrajno će vas zasititi i tijelu priskrbiti zdravu energiju, bez debljanja i oscilacije u razini inzulina. Ujedno, bogata je prirodnim sastojcima koji potiču dubinsko čišćenje, izlučivanje viška tekućine i toksina iz organizma. Kruška je podrijetlom iz Male Azije, a iz Perzije je stigla u Europu. Uzgajala se još u staroj Grčkoj, a spominje se i u Ilijadi i Odiseji. Stari je Rimljani konzerviraju i prerađuju u marmeladu, a poznavali su više od 200 sorti krušaka. Plinije u 1. st. po. Kr. spominje 36 odlika kruške. U pučkoj medicini kruška se slabo koristi, jer ima premalo ljekovitih sastojaka, ponajprije arbutina u listovima, za razliku od listova borovnice, brusnice, medvjeđega grožđa, u kojima ga je mnogo više, pa se više i koristi. Od krušaka se priprema poznata i cijenjena rakija viljamovka i liker kruškovac, također džemovi i marmelade. Zapadna pučka medicina krušku rabi za liječenje katara i visoke temperature te za relaksiranje živčanog sustava. Međutim, kruška nepovoljno djeluje na probavni sustav pa se savjetuje oprez pri konzumiranju.

Listovi, kora i cvjetovi koriste se za pojačano izlučivanje mokraće te za izbacivanje pijeska i kamenaca iz mjehura i bubrega, u liječenju bolesti optoka krvi i bubrega, jer kalij smanjuje otekline prouzročene vodenom bolešću, za relaksiranje živčanog sustava, protiv dječjih proljeva, kod bolesti kože, kao što je herpes zoster. Nadalje, mladi pupovi i listovi kruške vrlo su dobro sredstvo za liječenje katara mjehura i bubrega, kao i protiv noćnog mokrenja, kruška također pomaže u liječenju HIV pozitivnih osoba jer jača imunosni sustav.

Rabimo pupoljke, list, koru mladih grana, cvijet i plod. List beremo u proljeće i sušimo na toplom mjestu u hladu, a od ploda se pripremaju razni pripravci, od soka i rakije do marmelade. Kruška sadržava 24 posto vode, 3 - 13 posto šećera, 0,2 posto kiselina - uglavnom jabučne, 0,4 posto bjelančevina, 0,3 posto masti, 3,5 posto pektinskih tvari te 2,5 posto neprobavljivih tvari, kofeinsku (protuvirusnu) i klorogeničku kiselinu, vitamine A i C te kalij, fosfor, magnezij i spojeve kalcija. Za razliku od jabuke, kruška ima više šećera, ali manje kiselina. Listovi sadržavaju dosta arbutina, a kora korijena glikozid floridizin.

Zahvaljujući flavonoidima kruška je izvrstan borac protiv dijabetesa, osobito tipa 2. Povoljno utječe na razinu šećera u krvi, održavajući je stabilnom. Kruška štiti srce i krvne žile, snižava razinu štetnog kolesterola te pomaže organizmu u prevenciji moždanog i srčanog udara. Kruška je bogata i beta-karotenom (provitaminom vitamina A) - snažnim antioksidansom koji je zaslužan za zaštitu i normalnu funkciju kože i sluznice. Prirodno štiti kožu od vanjskih utjecaja te je odgovoran za stvaranje pigmenta melanina u koži. Tri do četiri kruške na dan smanjuju rizik od degeneracije žute pjege ili makularne degeneracije, tipične bolesti u starijih osoba.

Stanične stijenke pojedinih vrsta krušaka različitog su sastava, iz čega proizlazi različito djelovanje kruške na zdravlje. Tako, primjerice, biokemijski kalcijevi spojevi u kruški često izazivaju tvrdu stolicu. Sirova kruška teško je probavljiva pa se ne preporučuje osobama s bolestima želudca i crijeva. Ali kompot od krušaka vrlo je koristan i izvrsna je dijetalna hrana. Od krušaka se spravlja poznata i cijenjena rakija viljamovka i liker kruškovac te džemovi i marmelade. Sve trudnice za vrijeme trudnoće trebaju povećati unos folne kiseline kako bi se spriječio nastanak urođenih poremećaja kod djeteta. Kruška je bogata folnom kiselinom pa ju stručnjaci preporučuju za vrijeme trudnoće. Najbolji način smanjenja temperature jest da popijete veliku čašu svježe iscijeđenog soka od kruške.