Liječnici diljem svijeta upozoravaju da sve manji broj ljudi s bolovima u prsima odlazi u bolnice zbog straha od zaraze koronavirusom pa stručnjaci ističu da je sve važnije uočiti i reagirati na upozoravajuće znakove srčanog udara. Uočen je dramatični pad broja ljudi koji dolaze po kardiovaskularnu skrb u ovoj pandemiji i to je razlog za ozbiljnu zabrinutost, navode stručnjaci o toj kolateralnoj šteti pandemije. Svatko tko je pretrpio srčani udar ili ima takve simptome mora hitno potražiti pomoć. Ljudi ne bi smjeli ignorirati bolove u prsima iz straha da će zaraditi virus u bolnici jer je svaka minuta važna, kaže profesor Stephan Achenbach, predsjednik Europskog kardiološkog društva. Većina smrti od srčanog udara dogodi se u prvom satu, i stoga ne smijete čekati prije nego što potražite pomoć. Odgađanje odlaska u bolnicu može imati ozbiljne dugoročne posljedice poput teškog zatajenja srca. Istraživanje je pokazalo da je polovina broja pacijenata sa srčanim ili moždanim udarom koja je stigla u bolnicu to učinila tako kasno i izvan zlatnog vremenskog okvira za učinkovitu hitnu intervenciju, što je dodatno utjecalo na preživljavanje i morbiditet. Ljudi nikad ne bi smjeli izbjegavati ili odgađati liječenje, kaže profesor Thomas Voigtlaender iz Njemačke fondacije za srce i ističe da mnogi umiru na početku srčanog udara zbog ventrikularne fibrilacije, poremećaja ritma u kojemu srčani mišić prestaje raditi dobro i srce stane. Jedan od upozoravajućih znakova je osjećaj oštrog pečenja ili stiska u prsnom košu. Bol se može širiti u ruke, gornji dio abdomena, leđa, ramena i vilicu. Pacijenti nekad hvataju zrak i to može biti praćeno znojenjem i slabošću. Bolovi u prsima uz minimalni napor ili u mirovanju te neuobičajeno kratak dah mogu najaviti srčani udar. H