Na zagrebački Županijski sud stigla je molba kojom bivši trener Dinama Zoran Mamić traži da u BiH odsluži zatvorsku kaznu od četiri godine i osam mjeseci na koju je osuđen u Hrvatskoj zbog izvlačenja novca iz tog kluba, doznaje se na sudu.

Zoran Mamić je preko odvjetnika poslao molbu iz susjedne BiH, gdje se već gotovo tri godine nalazi njegov brat Zdravko, koji je zbog izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama dobio 6,5 godina zatvora. Glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić rekao je da će molbu razmotriti sutkinja izvršenja kazne zatvora, koja će odlučiti hoće li se ići na preuzimanje, odnosno zamolbu da BiH preuzme izvršenje kazne. Rokovi u kojima treba donijeti odluku nisu propisani zakonom, no očekuje se da će se to dogoditi za desetak dana. U slučaju da sud utvrdi da nema uvjeta da se ta kazna zatvora preuzme, odnosno ustupi BiH, onda će se provesti daljnji postupak sukladno hrvatskom zakonu. Ako, pak, odluči ustupiti predmet, onda će sud preko Ministarstva pravosuđa proslijediti dokumentaciju pravosudnom tijelu u BiH. Na pitanje je li se Mamićev odlazak u BiH mogao osigurati mjerama opreza, Devčić kaže da je svaki postupak individualan. Taj odlazak užario je liniju između Ministarstva pravosuđa i Vrhovnog suda na pitanju je li trebalo odrediti mjere opreza i postoji li za to procesno utemeljenje.

Na izjave od ponedjeljka, državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa i uprave Jure Martinovića RTL-u, da je "teoretski... i procesnopravno bilo moguće" da Vrhovni sud prilikom donošenja odluke o žalbi na prvostupanjsku presudu izrekne mjere opreza, u utorak je reagirao Vrhovni sud upozorivši da nije posao državnog tajnika tumačiti kakva je odluka sudbene vlasti u konkretnim predmetima mogla ili trebala biti. Kažu i da to "ne doprinosi vladavini prava te položaju sudbene vlasti kao samostalne i neovisne".

"Prema Zakonu o kaznenom postupku, mjere opreza nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti odnosno izvršnosti presude određuje, produljuje i ukida prvostupanjski sud. Dakle, Vrhovni sud RH ‘teoretski i procesnopravno‘ ni u jednom predmetu u kojemu postupa kao drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o žalbi na presudu prvostupanjskog suda nije mogao odrediti mjere opreza jer nije prvostupanjski sud", ustvrdili su, dodavši da bi to bilo suprotno zakonu. "Nadležni prvostupanjski sud (Županijski sud u Osijeku, nap. a.) mogao je i trebao izreći mjeru opreza s obzirom na okolnosti slučaja", kazao je i premijer Andrej Plenković, a i iz Ministarstva pravosuđa su u ponedjeljak navečer istaknuli da je tu mjeru moglo predložiti i nadležno državno odvjetništvo, a izreći nadležni prvostupanjski sud.

Državni tajnik Martinović u utorak je za N1 rekao da se ova situacija teoretski mogla spriječiti. "Sklon sam vjerovati da su sudovi postupali sukladno zakonu, da činjenična situacija i utvrđenja koja su imali u spisu, ponašanje optuženika, sada osuđenika, u konkretnom postupku, nije bilo takve naravi koje bi bez ikakve dvojbe moglo dovesti do zaključka da će on osujetiti izvršenje zatvorske kazne u RH", kazao je.

Rekao je i što će uslijediti kada se države usuglase o izvršenju kazne. "Ide se u tzv. mini suđenje, postupak priznanja strane sudske odluke pred nadležnim sudom BiH, gdje su oni vezani maksimalnom kaznom koja je izrečena, ne mogu ići preko toga, ni dirati činjenično stanje, a ostalo je u sferi te nekakve njihove slobode da eventualno mogu izvršiti mini zahvate u sankciju kazne", kaže Martinović, dodavši da se teoretski kazna može smanjiti, ali da duh sporazuma s BiH ne ide u smjeru da se ide u ozbiljniji zahvat.