Znanstvenici su ustanovili da od posljedica onečišćenja zraka godišnje umre približno 8,8 milijuna ljudi u raznim dijelovima svijeta, što je gotovo dvostruko više nego prije procijenjenih 4,5 milijuna. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da godišnje od posljedica pušenja umre oko 7,2 milijuna ljudi. Znanstvenici su ustanovili da je u Europi, ključnome fokusu istraživanja Europske udruge kardiologa, od posljedica onečišćenja zraka smrtno stradalo oko 790.000 ljudi, a u 40 do 80 posto smrtnih slučajeva riječ je o kardiovaskularnim bolestima te o srčanom ili moždanom udaru.


S obzirom na to da većina čestica i drugih onečišćujućih tvari u europskim zemljama potječe od izgaranja fosilnih goriva, potrebno je prijeći na druge izvore goriva kada je posrijedi proizvodnja energije, smatra autor studije. Studija je usredotočena na ozon i najsitnije lebdeće čestice, poznate kao PM2.5, promjera 2,5 mikrometara i manje, koje su posebno štetne za zdravlje, jer mogu stići do pluća, ali i prodrijeti u krv. Znanstvenici kažu da je, prema najnovijim podatcima, opasnost od takozvanih finih lebdećih čestica promjera 2,5 mikrometara za ljudsko zdravlje mnogo veća nego što se prije mislilo.


Ističu da su čestice jedan od glavnih uzroka respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te pozivaju na smanjenje gornje granice PM2,5 u cijeloj Europskoj uniji. Danas ograničenje iznosi 25 mikrograma po prostornome metru, što je dva i pol puta više od preporuka WHO-a. Diljem svijeta zagađenje zraka godišnje izaziva dodatnih 120 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 stanovnika, a u dijelovima Europe u kojima je onečišćenje zraka ekstremno, zabilježeno je i više od 200 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika.J. Kn.