Gljive na jelovniku dvaput tjedno mogle bi prepoloviti rizik od propadanja kognitivnih sposobnosti i spriječiti razvoj takozvanog blagog kognitivnog poremećaj (MCI), kažu znanstvenici. Korisna je i konzumacija manje količine gljiva, a osobe koje su ih češće konzumirale ostvarile su bolje rezultate na testovima. Gljive su odličan izvor aminokiselina koje organizam ne uspijeva sam sintetizirati, a kod ljudi s MCI-jem zamijećene su osobito niske razine.

U šestogodišnjoj studiji znanstvenici su otkrili da su gljive u prehrani smanjile izglede za razvoj blagoga kognitivnog oštećenja, pa su ga na stotinu ljudi, koji su gljive jeli više od dvaput tjedno, dijagnosticirali kod njih devetero, u usporedbi s 19 slučajeva na stotinu ljudi koji su konzumirali manje od jedne porcije gljiva tjedno. Blago kognitivno oštećenje utječe na zaboravnost ljudi, na njihovo pamćenje te može izazvati probleme povezane s govorom, održavanjem pažnje ili prepoznavanjem predmeta u prostoru.

Takve su promjene obično vrlo "suptilne" i smatraju se nedovoljno opasnima da bi ih svrstavali u neki oblik demencije. Sudionicima studije postavljeno je pitanje koliko često jedu šest različitih vrsta gljiva. Ustanovljeno je da su oni koji su konzumirali gljive postigli bolje rezultate na testovima te su ih brže obrađivali. Osobito dobar rezultat postigli su ispitanici koji su tjedno jeli više od dvije porcije gljiva, odnosno više od 300 grama. Gljive su jedan od najbogatijih dijetetskih izvora ergotioneina (ET), antioksidansa i protuupalnog sredstva koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati, no može se dobiti iz hrane.

U istraživanju se spominje više vrsta gljiva: šampinjoni, shiitake gljive, trubače, zlatne sorte te bilo koja vrsta sušenih ili konzerviranih gljiva, no znanstvenici vjeruju da bi jednak učinak proizvele i ostale vrste gljiva. One sadrže i druge važne hranjive tvari te minerale poput vitamina D, selena i spermidina, koji štite neurone od oštećenja. J.Kn.