Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i mnoge druge ugledne stručne udruge pedijatara, ginekologa, gastroenterologa i drugih zdravstvenih djelatnika naglašavaju da je dojenje prirodan način prehrane te čini standard prehrane dojenčadi i male djece.

Dojenje je važno za djecu, majke i obitelji, pa i za cijelo društvo. Isključivo dojenje štiti zdravlje djece i majki, što je razlogom da isključivo dojenje SZO preporučuje tijekom prvih šest mjeseci te nastavak dojenja uz primjerenu, kvalitetnu dohranu do dobi od dvije godine i duže ako to majka i dijete žele. Velika većina žena može dojiti svoju dojenčad, što je razumljivo s obzirom na stajalište da je dojenje standard prehrane i za majku i za dijete. No tijekom toga procesa od samog početka javljaju se različiti izazovi, jer, osim što je dojenje prirodni proces, na dojenje utječu brojni vanjski i unutarnji činitelji koji određuju njegovo trajanje. Jednostavno je pravilo koje vrijedi i za majku i za dijete: što dojenje duže traje, to su potencijalne koristi veće, a rizici se smanjuju.


Dojenčad i djeca koja se ne doje suočavaju se s većim rizikom obolijevanja od zaraznih i nezaraznih bolesti. Poznato je da djeca koja se ne doje imaju češće akutnu upalu srednjeg uha, proljev, povraćanje, češće se tijekom prve godine života zaprimaju na bolničko liječenje zbog različitih infekcija, a češće obolijevaju od alergija poput ekcema i neurodermitisa i plućne astme te pretilosti, dijabetesa tipa 2, limfatičke leukemije, nekrotizirajućeg enterokolitisa (ako su nedonoščad) i brojnih drugih bolesti. Sindrom iznenadne dojenačke smrti češći je u dojenčadi koja se ne doji. Dojena djeca imaju bolje rezultate na testovima inteligencije. Anksioznost, stres i simptomi depresije svaki zasebno nisu utjecali na profil bakterija u majčinu mlijeku, nego je njihov utjecaj bio znakovit jedino kada su sva tri činitelja promatrana zajedno. Nejasan je mehanizam utjecaja psiholoških simptoma majke na razvoj i zdravlje dojenčeta. Dakle, djeca koja se ne doje imaju veći rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije, dijabetesa tipa 2, pretilosti, celijakije, sindroma iznenadne dojenačke smrti, malignih bolesti, poremećenog zagriza, poremećenog psihomotoričkog i kognitivnog razvoja, poremećaja ponašanja i mnogih drugih.


Brojna su istraživanja o potencijalnim rizicima izostanka dojenja za majku. Između ostaloga, u majki koje doje kratko ili ne doje povećava se rizik obolijevanja od raka dojke, raka jajnika, dijabetesa tipa 2 i brojnih drugih bolesti. Što se raka dojke tiče, dojenje duže od 12 mjeseci povezano je sa smanjenjem rizika obolijevanja od raka dojke za 23 - 26 % u usporedbi s izostankom dojenja. Što se raka jajnika tiče, majke koje su bilo kada dojile imaju 30 % manji rizik obolijevanja. Smanjena je učestalost karcinoma endometrija u majki koje su duže dojile i manji rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i arterijske hipertenzije.

Pandemija virusa nazvanog SARS-CoV-2 ima znatne reperkusije na sve aspekte ljudskoga života. Strah od mogućeg prijenosa virusa preko majčina mlijeka doveo je do preporuka u kojima su se majke u kojih je postojala sumnja na bolest COVID-19 ili su same bile blago bolesne odvajale od svoje tek rođene novorođenčadi, koja je hranjena zamjenskim mlijekom. Poslije je dokazano da nema prijenosa virusa preko majčina mlijeka i SZO je preporučio da se zaražene majke koje nisu jako bolesne i kadre su se brinuti o svojoj novorođenčadi od nje ne odvajaju, da ostvare važan kontakt koža na kožu odmah nakon porođaja te da mogu dojiti na dojci svoju novorođenu djecu ako to žele. Nedavno je dokazano da dojena djeca COVID-19 pozitivnih majki rjeđe imaju COVID-19 infekciju, a kada obole, infekcija je najčešće blagog tijeka.


Nakon porođaja majke bi trebale biti u bliskom kontaktu sa svojim novorođenčetom. Nema potrebe za odvajanjem majke i novorođenčeta. Ako je zdravstveno stanje majke toliko loše zbog infekcije COVID-19 ili drugih razloga, trebalo bi ih podržati kako bi svoje novorođeno dijete mogle opskrbljivati svojim izdojenim mlijekom ako je ikako moguće. Dobrobiti dojenja daleko prevladavaju moguće rizike obolijevanja od COVID-19 infekcije.