Novosti
ŠTO ĆE PORUČITI PREDSJEDNICA KOMISIJE?

Recesija će gospodarstvo EU-a “srušiti” za 8,3 posto
Objavljeno 16. rujna, 2020.
Od početka godine u EU-u je zbog bolesti COVID-19 izgubljeno 150.000 života

Europska unija nalazi se trenutačno u iznimno izazovnom razdoblju o čijem će načinu prevladavanja kriza ovisiti i njezina budućnost, bar u onakvom obliku u kakvom djeluje sada.

Stoga je interes europske javnosti usmjeren prvom govoru nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u srijedu, 16. rujna, o stanju Unije otkad je preuzela njezino vođenje. Prije gotovo godinu dana obećala je "da ćemo biti hrabri i odvažni kad god vidimo da je potrebno djelovati na europskoj razini". U samim je početcima mandata predstavljen europski Zeleni plan, čime je Unija usmjerena prema klimatskoj neutralnosti. Osmišljen je i paket mjera koji će Europu učiniti globalnim predvodnikom u digitalnim inovacijama te je predstavljena industrijska strategija radi definiranja novog puta za industriju u Europi tijekom zelene i digitalne tranzicije. No, onda se dogodila pandemija koronavirusa, donijevši sa sobom ljudske tragedije, ograničenja kretanja i gospodarski pad. To je za Europsku uniju bila situacija koja je iziskivala potpunu mobilizaciju i odlučnu reakciju, kao i djelovanje na razini cijele Unije, budući da je bilo nužno zaštititi zdravlje i sigurnosti svih građana. Od početka godine u EU-u je zbog bolesti COVID-19 izgubljeno gotovo 150.000 života.



Za očekivati je stoga da će se upravo na prevladavanju zdravstvene i financijske krize te oporavku europskog gospodarstva temeljiti govor predsjednice Komisije. Prevladava mišljenje da su Unija i njezine članice djelovale pravovremeno kako bi se zaštitili životi i radna mjesta te da bi, da toga nije bilo, tragedija bila i mnogo veća. Je li Komisija poduzela sve što je bilo potrebno u borbi protiv pandemije pokazat će budućnost, no valja reći kako je od ožujka ove godine doneseno 828 mjera, uključujući i 373 odluke o državnim potporama koje su europskim tvrtkama omogućile opstanak na tržištu rada. Za mjere pomoći u krizi do sada je ukupno mobilizirano 4,2 bilijuna eura, odnosno 30 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda EU-a. Međutim, to neće biti dovoljno da se spriječi recesija koja će gospodarstvo EU-a u ovoj godini umanjiti za očekivanih 8,3 posto, a nezaposlenost će istovremeno porasti za devet posto. Očekivani je porast broja siromašnih, a budućnost je i dalje neizvjesna, jer nitko ne može predvidjeti kakav će razvoj situacije biti idućih mjeseci. Paket mjera europskog plana oporavka sastoji se od dugoročnog proračuna EU-a u vrijednosti od 1074 milijarde eura za koji se još čeka suglasnost Europskog parlamenta. Uz to, iz instrumenta plana za oporavak Next Generation EU, vrijednog 750 milijardi eura, državama članicama pomoći će se da započnu oporavak, potaknu javna i privatna ulaganja. Komisija će na financijskim tržištima uzeti zajam u vrijednosti od 750 milijardi eura i putem proračuna EU-a preusmjeriti sredstva državama članicama u obliku nepovratnih sredstava i zajmova.

Pred Unijom su i dalje problemi vezani uz Brexit te izglasavanje proračuna, a od sigurnosnih problema tu je i odnos Grčke i Turske u istočnom Mediteranu.

Tomislav Prusina
POLOVIĆ: UPITAN I OPSTANAK SCHENGENA
Politologinja s Međunarodnog sveučilišta Libertas doc. dr. sc. Jadranka Polović smatra da EU od financijske krize 2008. godine ima ozbiljnih unutarnjih problema, što je bilo vidljivo i tijekom rješavanja grčke dužničke krize, kada je došlo do dubokih podjela između članica Unije, Njemačke i Grčke, a prenijelo se i na odnose zapada i istoka EU-a. “To je danas vidljivo u odnosu zemalja članica Višegradske skupine i zemalja zapadne Europe. U međuvremenu se dogodio i Brexit, a EU tu ima bitnih neriješenih repova koji mogu biti ne samo ekonomski i financijski, nego i politički i sigurnosni problemi”, tvrdi Polović. Vjeruje također da je zbog novog izazova krize s bolešću COVID-19, u pitanje doveden opstanak Schengena. “Mislim da je to jedan od najvećih izazova EU-a i osim nepripremljenosti zemalja članica početni odgovori na tu krizu bili su neadekvatni i pokazali su vrlo različite pristupe zemalja članica i manjak solidarnosti. EU treba naći način kako prevladati ovo stanje gospodarstva i posljedice ‘lockdowna’, znači gospodarskog oporavka. Pristup ovoj problematici je pogrešan i produbio je nepovjerenje u institucije nacionalnih država, posebice u institucije Europske unije”, drži Polović.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Na koronavirus 87 novopozitivnih osoba

2

OKUPLJANJA U VRIJEME EPIDEMIJE

Na oglas za četiri koronaredara javilo im se 20 osoba

3

622 PACIJENTA NA BOLNIČKOM LIJEČENJU, 38 NA RESPIRATORU

U Hrvatskoj rekordnih 1424 novozaraženih, umrlo 11 osoba