Novosti
SDP POTIČE DVA OPORBENA BLOKA LIJEVOG CENTRA

Bernardić ne da mandate i protiv je ujedinjene oporbe
Objavljeno 21. siječnja, 2020.
Predsjednik SDP-a ne želi ponoviti Milanovićevu pogrešku i dijeliti saborska mjesta

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ovih je dana nedvojbeno najavio svoju kandidaturu za poziciju hrvatskog premijera i na taj način poručio svim svojim kritičarima unutar stranke, koji su se još uvijek nadali nekom drugom rješenju, da oko toga nema nikakvih rasprava i da ga u tome mogu podržati i stati uz stranku ili tražiti neki svoj drugi put.


To je potvrdio i odabirom koordinatora izbornih jedinica, među kojima su isključivo njemu odani ljudi, kao i, prema nekim najavama, odabirom ljudi središnjeg izbornog stožera. Nema milosti ni za suspendirane članove stranke, što se dalo iščitati iz izjava nekih SDP-ovaca bliskih šefu da se time sada neće i ne žele baviti jer imaju puno važnijeg posla, na pripremi strategije za parlamentarne izbore. Očito je, naime, da će rad na strategiji proći bez udjela protivnika predsjednika stranke. Bernardiću takvu poziciju omogućuje činjenica da je stranka na europarlamentarnim izborima ostvarila odličan rezultat, da je njezin kandidat pobijedio na predsjedničkim izborima te da je stranka nakon četiri godine od HDZ-a preuzela čelnu poziciju na listama popularnosti. To nije beznačajno ako se zna da je SDP još prije godinu bio u iznimno teškom položaju, naziralo se rasulo s rekordno niskim postotkom popularnosti.

Ujedinjenje oporbe

Sada je situacija posve drukčija i stranka je u završnom procesu izrade programa koji će predstaviti građanima u kampanji, a, kako je izjavio njezin glavni tajnik Nikša Vukas, spremni su za izbore kada god oni budu.


No ono što je za SDP dvojbeno jest pitanje načina izlaska na parlamentarne izbore. Ići u velikoj koaliciji, što se pokazalo dobrim u slučaju predsjedničkih izbora, kada je Zorana Milanovića podržalo čak 13 stranaka, ili ići samostalno, kao što je bilo na europarlamentarnim izborima. Bernardić je veliki protivnik široke koalicije, koju najžešće podupiru stranke čiji je udio u političkom životu gotovo beznačajan iako ih vode neka javnosti politički poznata imena.


Najustrajniji u objašnjenjima važnosti velikog okupljanja oporbe bivši je SDP-ov ministar rada a sada čelnik stranke Demokrati Mirando Mrsić, koji je zbog oštrog kritiziranja Bernardića 2018. izbačen iz SDP-a. Kada je iz njegove bivše stranke ideja o ujedinjenju oporbe uoči parlamentarnih izbora odbačena, Mrsić je "pilu okrenuo naopako" i Bernardića optužio da priprema preduvjete za postizbornu koaliciju s HDZ-om.


Bernardić, međutim, nije pobornik stvaranja velike koalicije jer je svjestan da u tom slučaju velik broj mjesta koja jamče ulazak u Sabor mora podijeliti s partnerima. Uostalom, ne želi ponoviti pogrešku svog prethodnika Milanovića, koji je koalicijskim partnerima podijelio mnoštvo nezasluženih mandata, a koji su na kraju završili kao podloga za održavanje većine vladajućih.


Potpuno je jasno zbog čega se Mirando Mrsić, Ivo Josipović, Anka Mrak-Taritaš i njezin GLAS te čelnici niza drugih stranaka koje u anketama osvajaju broj mandata jednak statističkoj pogrešci, odnosno ispod dva posto, zauzimaju za što širu koaliciju. Samo uz SDP, naime, oni mogu ostvariti poneki saborski mandat na parlamentarnim izborima. Sve drugo za njih je samo u domeni snova.
Beljak problem

Premda nije definitivno odbačena ideja o velikom ujedinjenju oporbe, čelniku SDP-a ipak je bliže razmišljanje da na izbore iziđu s dva lijeva bloka. U jednom bi bili SDP, HSS i HSU, a drugi bi blok bio predvođen IDS-om, koji bi, prema svojoj procjeni, okupio ostale stranke lijevog centra. SDP je s HSS-om manje-više dogovorio zajednički nastup, a s HSU-om tek treba biti postignut dogovor i nitko ne sumnja u njegovu realizaciju. Problemi su se, međutim, javili nakon šokantne izjave predsjednika HSS-a Kreše Beljaka da je bivša jugoslavenska tajna služba "Udba ubila premalo emigranata". Bernardiću je već sama Beljakova isprika bila dovoljna, no dio članstva HSS-a smatra da Beljak mora odstupiti s mjesta predsjednika stranke. Iako je malo onih koji misle da će ta izjava stvarno doći Beljaka glave, do izbora je još dosta vremena i sve je još moguće.

Iako Bernardić sada opovrgava svaku mogućnost postizborne koalicije s HDZ-om, rezultati anketa pokazuju da je broj stranaka koje prelaze prag vrlo malen te da bi se nakon izbora moglo dogoditi da SDP i HDZ budu izjednačeni, odnosno da nitko nema potrebnu većinu za sastavljanje vlade. Ne bude li drugog rješenja, bili bi mogući i razgovori o postizbonoj koaliciji.


Tomislav Prusina
Nikola Baketa

politolog

PITANJE JE ŠTO ČAČIĆ MOŽE UČINITI NA SJEVERU HRVATSKE

"Dva lijeva bloka svakako bi bila bolja ideja za SDP nego ulazak u široku koaliciju. Teško da SDP može povući neke razočarane glasače krajnje ljevice, a Mrsić je najavljivao kako bi okupili sve do Radničke fronte. Čisto sumnjam da bi Radnička fronta ulazila u deal sa strankama establišmenta. Kada je velika koalicija u pitanju, SDP bi morao prepustiti određena mjesta na listama tim strankama. SDP računa da će birači, slično kao što su se kolebali u prvom krugu na predsjedničkim izborima, željeti dati glas većoj koaliciji, u kojoj je SDP, kako im glas ne bi propao. Kalkulacija je ta da manji pokušaju uzeti nešto glasova na lijevom spektru glasača koji nisu skloni SDP-u i tamo gdje prođu - prođu, a, s druge strane, velika koalicija da uzme glavni dio centra i ljevice a da pri tome ne prepušta mjesta na listi ako to nije potrebno. IDS bi mogao SDP-u u eventualnom formiranju vlasti donijeti dio mandata koji će, uz manjine, moći ostvariti većinu. Pitanje je što Čačić može učiniti na sjeveru Hrvatske, koji je prema pokazateljima na predsjedničkim izborima ojačao i tu će HNS puno izgubiti", ističe politolog Nikola Baketa.
Male stranke od velikih očekuju da odrade sve
"Ovo je sasvim očekivani razvoj. SDP treba slagati liste tako da umnoži izborni rezultat, napraviti optimalnu koaliciju koja će mu donijeti najbolji rezultat zbog D‘Hondtove metode. SDP-u nije nužno ubacivati sve druge stranke za koje zna da nemaju potencijal, a neće ga ni pokazati ako su s tako velikom strankom u koaliciji. Male stranke u takvim slučajevima očekuju da velike odrade sve. Dakle, to je problem tih malih stranaka, kada su bačene same na teren, onda rade, a kada su u velikoj koaliciji, onda se utope. Zato Bernardić ide ciljano, ne želi dati više mjesta. Želja mu je imati umirovljenike i HSS i to je logična podjela. Do izbora i početka kampanje još je dovoljno vremena, u kojemu se još dosta toga može promijeniti. Do trenutka predaje lista, ako procijeni da mu još tko treba, Bernardić može uključiti još neku stranku", kaže Krešimir Macan, komunikacijski stručnjak.
Nikša Vukas: SDP je već sada spreman za parlamentarne izbore kada god budu
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZMJENE ZAKONA IPAK NISU IZGLEDNE

Obveza uzdržavanja unuka neće biti ukinuta

2

IT TVRTKA S AMERIČKIM KLIJENTIMA

Vukovarska tvrtka radi na projektima koji pomažu ljudima

3

KRUNISLAV OLUJIĆ:

Glavaš nije imao veze s ubojstvima