Regija
ŠARENGRAĐANI POKAZALI REVOLT

Državna zastava na
utvrdi, pismo zbog
ade Hrvatskoj i Srbiji
Objavljeno 11. siječnja, 2020.
U otvorenom pismu upućenom na adrese nadležnih u Hrvatskoj i Srbiji traži se hitan sastanak - i povrat ade
ŠARENGRAD

Stanovnici Šarengrada, sela nadomak Iloka što se "ukliještilo" između obronaka Fruške gore i moćnog Dunava, nezadovoljni su, kako to sami kažu, propadanjem sela u kojem trenutačno, procjenjuje se, živi samo oko 550 mještana, što je upola manje nego pred Domovinski rat 1991. godine. Kao jedan od razloga navest će i (ne)dostupnu Šarengradsku adu, dunavski otok koji je već 28 godina predmet graničnog spora Hrvatske i Srbije, a koja je nekad "hranila selo". Izraz šarengradskog revolta takvom situacijom ogleda se i u nedavnom potezu - hrvatskoj zastavi koja je "osvanula" na zidinama utvrde iz 15. stoljeća ponad sela, uz Dunav.

- Mještani su revoltirani jer je naše selo zanemareno, a Šarengradska ada k tome je katastarski dijelom hrvatskog teritorija - kazuje predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Šarengrad Pero Ćorić i dodaje: - Strpljenje koje su svih ovih godina od povratka stanovnici imali stiglo je do kraja. Mladi napuštaju te predivne obronke Fruške gore i tendencija je da se za nekoliko godina neće imati tko vratiti na adu i ponovno je oživiti. Činjenica je da Šarengradskoj adi ne treba gospodar, nego sluga.

Šarengrad je, inače, kao prigradsko naselje, u sastavu Grada Iloka, a u MO-u kažu i da je iz gradskog budžeta, kada je riječ o utvrdi - ili kako je u selu zovu, Starom gradu - upravo izdojeno 150.000 kuna za pripremne radove odnosno istraživanje, zaštitu i konzervaciju. U selu kažu i kako je još prije 20-ak godina tadašnji seoski župnik, sada pokojni fra Budimir Cvitković intenzivno radio na planovima za obnovu utvrde i franjevačkog samostana i crkve sv. Petra i Pavla.

- Nije se u međuvremenu dogodilo ništa, no nadamo se da će se sada vezano uz utvrdu ipak nešto pokrenuti - kaže Ćorić, i ističe da je riječ ne samo o povijesnoj baštini već i o turističkom adutu Šarengrada.

Inače, i Turistička zajednica Grada Iloka, u svrhu promidžbe Šagrengrada, navodi kako je riječ o "selu duge povijesti o čemu svjedoči i utvrda (Athya, Voćin) iznad sela i obale koju je izgradio ban Morovićki (u 15. stoljeću), a nešto kasnije i gotičku crkvu i samostan sv. Petra i Pavla". Neki podaci, navodi se nadalje, govore o templarskom samostanu još u 11. stoljeću. "O samom imenu Šarengrada postoji više objašnjenja. Moguće da su najtočnija ona koja kažu da dolazi od imena Sara (Sarin grad), odnosno mađarskog naziva za Srijem - Szerenvar", piše. Poznato je pak i da je Šarengrad "nekada bio selo bogatih poljoprivrednika, ribara i obrtnika", dok Šarengradu i danas, gotovo tri desetljeća nakon Domovinskog rata i progonstva, predstoji obnova gospodarske aktivnosti.

Ćorić kaže kako "ne vidi neku drugu šansu za zaustavljanje iseljavanja, opstanak i napredak" osim povrata Šarengradske ade, zbog čega je jučer, nakon nedavnog javnog istupa vezanog uz tu temu, uputio otvoreno pismo naslovljeno na nadležne u slučaju spora oko otoka na Dunavu - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije i Državno povjerenstvo/komisiju za granice.

"Apeliram da sjednu za zeleni stol i dogovore hitan sastanak, i to u Šarengradu, a kako bi uskladili stajališta i ubrzali proces revitalizacije ade i njezinih resursa kao i njezin žuran povratak u ustavnopravni poredak RH", stoji u pismu s potpisom čelnika VMO-a.

Očitovanje se očekuje u sljedećih 60 dana, s terminom traženog sastanka, no ako do toga ne dođe, u Šarengradu su, stoji u tom pismu, spremni i na blokadu plovnog puta Dunava čamcima i čikljama, blokadu prometnica, graničnih prijelaza...

Sanja Butigan
OTOK KOJI JE HRANIO CIJELO SELO
Šarengradska ada sa svojih je 999 hektara površine - šume, pašnjaci, obradiva zemlja - bila do ratne ‘91. izvor egzistencije velikog broja stanovnika Šarengrada. U selu tvrde da su stočari na adi uzgajali oko 5000 svinja, 1000 krava i 300-tinjak konja jer u selu, stiješnjenom uz Dunav, nema pašnjaka, dok je prometmo izolirani krajnji slavonski istok, kaže Ćorić, daleko od tržišta, sirovine, investitora. Spominju i broj od 31 predratnog riječnog ribara dok je danas jedan, a od nekadašnja 52 zaposlenika poljoprivredne zadruge, od te grane žive tri obitelji. Ada je i najveći ornitološki rezervat u ovom dijelu Europe i najveće prirodno mrjestilište divljeg šarana na Dunavu, bogato lovište...
Možda ste propustili...

OBILJEŽEN DAN POBJEDE NAD TZV. JNA I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

Položili vijence za pale branitelje

Najčitanije iz rubrike