Dobrobiti koje kava ima za zdravlje dobro su poznate svim kavopijama. Mnogi od njih reći će kako im kava diže energiju i čini ih odmornijima te kako se jednostavno osjećaju sretnije, i spremniji su nositi se s izazovima svakodnevnog života nakon šalice najdražeg napitka. I u pravu su jer kava sadrži brojne spojeve koji pridonose općem poboljšanju stanja organizma.

Prije svega, kava je iznimno bogata antioksidansima, molekulama koje pomažu tijelu u borbi protiv slobodnih radikala, pa tako smanjuje rizik od srčanih oboljenja, pomaže u sprječavanju degeneracije mrežnice na oku, smanjuje mogućnost pojave raka kože, grla, jetre i debelog crijeva te nastanka dijabetesa tipa 2. Osim toga, kava sadrži stimulans kofein koji je zaslužan za jačanje moždane aktivnosti i povećanje razine energije u organizmu, što pak stvara osjećaj budnosti i poboljšava pamćenje.

Kofein stimulira mišiće i povećava razinu adrenalina u krvi, pa se konzumacija kave preporuča svima koji se bave sportom, ili nekom fizičkom aktivnošću. Svakodnevna šalica kave smanjuje mogućnost razvoja neurodegenerativnih bolesti, kao što su demencija, Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Jedna od najsretnijih dobrobiti kofeina jest ta da potiče proizvodnju dopamina ili hormona sreće, pa kava popravlja raspoloženje i pomaže u borbi protiv blažih oblika depresije.

U životu u svemu treba biti umjeren, pa tako i u kavi. Premda je kava svakodnevno na meniju, najbolje je konzumirati tri do četiri šalice na dan. S obzirom na to kako kofein služi kao stimulans koji nas drži u stanju budnosti, a radi sprječavanja njegova prevelikog unosa tijekom dana preporuča se kavu piti iz manjih šalica.

Iako je slatka kava sa šlagom prava poslastica, šećeri i zasićene masne kiseline sadrže kalorije i spojeve koji mogu dovesti do pojave kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, čime se smanjuju pozitivni učinci kave. Stoga bi bilo bolje da se kava umjesto šećerom zaslađujem medom ili stevijom, a da se umjesto tučenog vrhnja i punomasnog mlijeka okus poboljšava bademovim, zobenim ili sojinim mlijekom.

Kada će se popiti prva kava ovisi o biološkom satu svake osobe. Iako je većina ljudi navikla konzumirati kavu čim ustanu iz kreveta, vrijeme prve jutarnje kave trebalo bi biti kasnije. Naime, zbog kortizola, hormona stresa čija je razina najveća odmah po buđenju, preporuka je popiti prvu šalicu kave dva sata nakon buđenja. Zato bi osobe koje se bude oko 7 ujutro izvukli najviše iz prve kave ako bi ju konzumirali između 9 i 10 sati.

Mnoge su dobrobiti kave za kožu i kosu. Zrnca mljevene kave pomiješana s medom, kokosovim, ili bademovim uljem čine fantastičan piling za uklanjanje mrtvih stanica kože. Kako je kava bogata antioksidansima, piling s kavom odličan je u borbi protiv celulita, a maska za lice pomaže u sprječavanju nastanka prvih bora i u čišćenju masne kože. Osim toga, kava je odličan prirodni izbor za ljepšu i svilenkastiju kosu. Maska od mljevene kave i maslinovog ulja čini kosu sjajnijom, mekom i podatnijom, a kofein stimulira rast kose.