SLATINA

U povodu obilježavanja 28. obljetnice oslobođenja slatinskoga područja od srpskih pobunjenika i tzv. JNA, u organizaciji osječke Podružnice Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i Hrvatskoga časničkog zbora Ogranak Slatina, održan je interdisciplinarni znanstveno-stručni skup "Podravska Slatina u Domovinskom ratu".

Na skupu su predstavljeni rezultati prvoga znanstvenog istraživanja Domovinskog rata na slatinskom području koje je drugo sustavno istraživanje Domovinskog rata na području Virovitičko-podravske županije.

– Slatinsko područje tijekom rata bilo je vrlo značajno, jer tu je bila jedina žila kucavica iz smjera zapada prema istoku, a srpski pobunjenici i JNA imali su plan presjeći Podravsku magistralu i željezničku prugu. Da se to dogodilo pitanje je kako bi prošao Osijek kao stožerni grad u obrani istoka, rekao je voditelj osječke Podružnice Instituta prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo.

– Valja imati u vidu da je ovdje trebala biti zapadna granica velike Srbije, a na poljoprivrednom dobru Višnjica trebala je biti slatinska Ovčara. Zahvaljujući uspješnoj akciji u prosincu 1991. virovitičko i slatinsko područje prva su područja u cijelosti oslobođena, odnosno gdje je uspostavljen teritorijalni suverenitet RH. Bila je to vrlo složena operacija, jer je SDS imao značajno uporište u Podravskoj Slatini, a srpski korpus u selima bio je naoružan i dobro pripremljen. Ovim skupom nastojimo, uvjetno rečeno, ispraviti povijesnu nepravdu i obraditi nedovoljno obrađene tematske cjeline te objaviti i javnosti prezentirati zbornik s tim cjelinama, najavio je organizator skupa i glavni urednik zbornika prof. Brekalo.

Ratni zapovjednik 136. brigade HV-a Josip Černi, istaknuo je ulogu slatinske brigade i hrabrost njezinih pripadnika u oslobodilačkim akcijama Otkos i Papuk 91., provedenim u suradnji s ostalim postrojbama HV-a, a ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" prof. dr. Željko Holjevac podsjetio je da je Domovinski rat temelj suvremene hrvatske države i zato ga je važno proučavati na nacionalnoj razini, a osobito u lokalnim sredinama.

– Važnost ovoga skupa je širenje spoznaja među mlađe generacije, među učenike koji su rođeni poslije zbivanja kojima smo svjedočili prije 28 godina. Tema Domovinskog rata uvijek je u udžbenicima nedovoljno obrađena, i zato je važno da se ovakvi skupovi održavaju, a Domovinski rat jedna je od tema trajne istraživačke djelatnosti Instituta. Ono što mi obrađujemo i objavljujemo u knjigama i studijama sve više ulazi ne samo u znanstvenu zajednicu, nego i među stanovništvo i među učenike. To znanje se širi i sve više prodire u javnost - rekao je Holjevac.

O događanjima iz 1991. godine govorio je ratni načelnik PU virovitičko-podravske Đuro Matovina, a skup je otvorio gradonačelnik Denis Ostrošić.

Plenarno izlaganje održali su Đuro Matovina i Miljenko Brekalo o napadu na Stanicu javne sigurnosti, koja se tada nalazila u okviru Sekretarijata za unutarnje poslove Osijek, a to je bio prvi napad na jednu policijsku postaju u Hrvatskoj. Tijekom dana održane su tri sesije koje su obuhvatile 19 cjelina, a sudjelovalo je 26 autora znanstvenih i stručnih radova. Spektar tema obuhvatio je gospodarstvo, kulturu, prosvjetu, religiju, ali i vojno-strateške, pravne, zdravstvene, sigurnosne, etničke i teme iz drugih područja u slatinskom kraju u vrijeme rata. Zbornik radova s tog skupa bit će objavljen u prosincu sljedeće godine.
P.Žarković