Tim znanstvenica iz Laboratorija za prevencijska istraživanja s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, uz Dinku Caha, asistenticu na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Osijeku, predstavio je rezultate istraživanja "Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj", u kojem je naglasak bio na gradu Osijeku.

Naime, riječ je o širem istraživanju, koje se provodilo među srednjoškolcima u Zagrebu, Puli, Varaždinu, Osijeku i Splitu, a ukupno je uključivalo 10.318 sudionika, od kojih 1703 iz 15 osječkih srednjih škola. Kako nam objašnjava doc. dr. sc. Miranda Novak, osječki srednjoškolci u ispitanim kategorijama uglavnom ne odskaču od ostatka Hrvatske, osim u jednoj. "Po korištenju interneta ispitanici u Osijeku iznad su hrvatskog prosjeka, jer se tijekom tjedna internetom, pet ili više sati, koristi čak 39,6 % adolescenata, a vikendom njih 53 %. Također, najzastupljeniji problemi ticali su se mentalnog zdravlja, pri čemu prednjače visoke stope anksioznosti, depresije i stresa, a uz to i visoke stope pijenja te rizičnog klađenja. S obzirom na to da je istraživanje išlo u smjeru pozitivnog razvoja adolescenata, otkrili smo i dobre pokazatelje očuvanja tradicionalnih vrijednosti i vrijednosti zajednice, do kojih smo došli mjereći zaštitne čimbenike, što upućuje na to da mladi imaju odrasle osobe kojima se mogu povjeriti, dobru komunikaciju s nastavnicima, ali i bliska prijateljstva iz kojih crpe zaštitu. Iako smo istraživanjem utvrdili da više od 80 % mladih ima aspiraciju nastaviti školovanje na nekom od fakulteta, jako malo ih zapravo voli školu i školski sadržaj smatra zanimljivim", istaknula je Novak. Prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković napominje kako osim opijanja, klađenja i drugih rizičnih ponašanja, o kojima se već raspravljalo, zabrinjavaju podatci o rizičnom seksualnom ponašanju, uglavnom maloljetnika. "Do 14. godine neki ispitanici već su imali prvi spolni odnos, a do 16. godine dva ili više partnera, što upućuje na činjenicu da su se dobne granice znatno spustile. Takvim problemima uzrok nikad nije jedan jedinstven, a iako mnogi prstom pokazuju na roditelje i odgoj, ne mora nužno biti tako. Adolescencija je sama po sebi ‘ludo‘ razdoblje, jer se mladi žele ‘odmaknuti‘ od roditelja, društvo im je bitno, a pri tome ne vode računa o svojim obvezama. Kako bi se izbjeglo takvo ponašanje, nužna je prevencija, koja se mora provoditi sustavno i od ranije životne dobi, uz neizostavnu pomoć roditelja, profesora i cijele zajednice. Važno je mladima ponuditi kvalitetne sadržaje kojima će ispuniti slobodno vrijeme, jer su ih oni itekako željni", naglašava Dodig Ćurković. Sanja Vladović, dipl. soc. pedagog i savjetnica pravobraniteljice za djecu u Osijeku, kaže kako je ovim istraživanjem egzaktno pokazana potreba za prevencijskim sadržajima u školama i široj zajednici.

“Zaštita mentalnog zdravlja djece izuzetno je važna i na nju, kao i na mnoge druge stvari, djeca imaju pravo od rođenja, uz što idu i određene odgovornosti. Međutim, čak i oni koji se ponašaju rizično i neodgovorno imaju pravo na obrazovanje i stručnu pomoć”, zaključila je Vladović.