Prema najavama, Vlada bi trebala u ponedjeljak pustiti u hitnu saborsku proceduru izmjene mirovinskog zakona, Zakona o radu i četiri prateća zakona iz radnog odnosa (o državnim i lokalnim službenicima, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju), čime će potpuno prihvatiti zahtjeve sindikalne inicijative "67 je previše". Na to ih, kako je rekao Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, obvezuje i odluka saborskog Odbora za Ustav, ali i time žele vratiti povjerenje građana.

Čelnici triju sindikalnih središnjica su se pak sastali i odlučili pričekati sa sindikalnim akcijama oko raspisivanja referenduma o mirovinskoj reformi, ali će s oprezom pratiti hoće li vladajući poštovati najavu premijera Andreja Plenkovića o prihvaćanju svih zahtjeva sindikalne inicijative "67 je previše", koja je prikupila više od 740.000 potpisa građana.

- Dugogodišnje nas je iskustvo naučilo da ne treba skakati na prvu, ni od radosti. Zbog nepovjerenja prema vlasti nećemo stati s pripremama - rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Pripremat ćemo se za sve akcije i pričekati da vidimo što će se događati u Saboru, gdje se sada nalaze prikupljeni potpisi", poručio je. Pokaže li se da vladajući idu u smjeru kupovanja vremena, sindikati će nastaviti s akcijama, istaknuo je. Sever je potom u istupu na HTV-u naglasio kako su sindikati spremni, ako Vlada bude odugovlačila s izmjenama Zakona, djelovati u predizbornom razdoblju za predsjedničke izbore, a isto tako i parlamentarne.

Izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike SSSH Ana Miličević Pezelj podsjetila je kako "referendum nije cilj, nego sredstvo". "Ako se zakonske izmjene usvoje u skladu s obećanjem premijera, sindikalni cilj je ispunjen, no nije postignut i građanski cilj. Građani imaju pravo reći na referendumu što oni smatraju proračunskim prioritetom. Njima je na ovaj način uskraćena prilika da se izjasne", upozorila je Miličević Pezelj. Prema njezinim riječima, održavanje referenduma bilo bi značajan smjerokaz onome što se očekuje u našem društvu, a to su, kaže, izmjene Zakona o referendumu, posljedično možda i Ustava. "To bi bilo korisno u daljnjoj demokratizaciji države i društva", smatra.

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, također ističe oprez sindikata s obzirom na sva loša iskustva do sada. "Ne mislimo da smo ostvarili cilj jer ono što smo dobili na mostu, mogli bismo izgubiti na ćupriji. Jednim zakonskim izmjenama ispunit će se ono što smo mi tražili, a drugim će otvoriti pitanja koja mogu biti itekako kontraproduktivna i bolna za interese građana. Stoga ćemo čekati kako bismo vidjeli kako će se stvari razvijati", kaže Ribić, koji smatra da bi Hrvatska "trebala doživjeti referendum".

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručio je u četvrtak u Jutarnjem listu da Ustavni sud nadzire referendumski proces od trenutka predaje potpisa pa do okončanja postupka referenduma te da odugovlačenja neće biti. "Pažljivo promatramo sve što se događa i prema potrebi ćemo reagirati sukladno čl. 89 u vezi s čl. 96 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Odugovlačenje nećemo dopustiti bilo da Sabor odluči raspisati referendum, bilo da se odluči obratiti Ustavnom sudu radi ocjene referendumskog pitanja ili ispunjenja pretpostavki za raspisivanje referenduma, bilo da odluči donijeti zakon kojim će u cijelosti udovoljiti referendumskoj inicijativi", istaknuo je Šeparović.

Znanstveni savjetnik Instituta za javne financije Predrag Bejaković rekao nam je kako, sa stajališta funkcioniranja mirovinskog sustava, smatra da to što se dogodilo u cjelini nije dobro, jer imamo prilično jasnu poruku da se rad ne cijeni. Iako, kaže, jako cijeni kompromise, ovo vidi kao mali korak unatrag.

- Životni vijek naših građana danas je gotovo u prosjeku EU-a, a slijedom tih parametara većina država je podigla ili podiže dob za odlazak u mirovinu. Mi već sada u prosjeku živimo 77-78 godina, a za 10 godina ćemo živjeti i duže. Ako i tada budemo ovako rano išli u mirovinu, naši mladi će tada imati veliki teret - procjenjuje Bejaković.

Poruka je, kaže, da nije problem radimo li do 65 ili 67 godina, nego upravo to što rano odlazimo u mirovinu i imamo kratki staž osiguranja. Slijedom toga, dodaje, mirovinski sustav nije ugrožen u smislu da neće biti mirovina, ali su u Hrvatskoj mirovine - male, oko 40 % prosječne plaće, s malim prostorom za znatnije povećanje. Stoga misli da bi, kada bi se građane motiviralo ili prisililo da rade duže, to bilo dobro.

- Ukidanje penalizacije ranijeg umirovljenja, o čemu još ne znam konačan stav Vlade, mislim da ne bi bilo dobro jer je i sada dosta loša povezanost uplaćenih doprinosa i mirovine. Jer u Hrvatskoj, u prosjeku, što više plaćaš doprinosa, dobiješ relativno manju mirovinu. Jer ne postoji ograničenje plaća, ali postoji ograničenje mirovina, pa se doprinos onoga tko je više uplaćivao dijelom prelijeva onima koji su radili kratko ili na maloj osnovici. Slijedom toga građani nisu zainteresirani ostati u svijetu rada ili prijavljivati sav dohodak. Također, ako sam ja otišao pet godina ranije u mirovinu nego netko drugi, imat ću pojedinačno manju mirovinu, ali ako budemo jednako dugo živjeli, koristit ću mirovinu duže od njega, što također nije posve pravedno. Također, ako vi nakon 65. godine ne možete otpustiti starijeg radnika, tko će ga onda uopće zaposliti? Za očekivati je da će većina ljudi, oni koji to mogu, izabrati to pravo da rade do 68. godine jer su mirovine manje od plaće. A i rad je ipak nekakav prostor socijalizacije, stjecanja prijatelja i osjećaja korisnosti - zaključuje Bejaković.

Usvajanje sindikalnih zahtjeva, prema novim projekcijama Ministarstva rada, ipak neće državni proračun do 2040. stajati 45 milijardi kuna (koliko su bile prve procjene) jer se ne mijenja samo Zakon o mirovinskom osiguranju, nego i slijede zahvati unutar radnog zakonodavstva kojima se potiče ostanak u svijetu rada, što dijelom povećava proračunske prihode. Tako radnika, koji ima ugovor o radu na neodređeno, poslodavac neće moći poslati u mirovinu sa 65 godina, nego će, ako želi, moći nastaviti raditi do nove dobne granice koja još nije definirana, a nagađa se da bi to moglo biti i do 68. godine. Danas radnik može duže raditi samo uz dogovor s poslodavcem. Prema riječima ministra Aladrovića, u svemu očekuju i podršku Europske komisije jer niz pozitivnih efekata mirovinske reforme ostaje na snazi. Što se tiče izmjena koje će uslijediti, on vjeruje da će one stupiti na snagu od početka 2020. godine.

Podsjetimo i da je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova odgodio odluku o tome hoće li od Ustavnog suda tražiti očitovanje je li referendumsko pitanje inicijative "67 je previše" u skladu s Ustavom ili odmah odlučiti o raspisivanju referenduma. Zaključili su da će, s obzirom na premijerovu najavu, pričekati s odlukom o raspisivanju referenduma kako bi Vlada u roku od 60 dana dostavila Saboru prijedloge najavljenih promjena propisa. Robert Podolnjak iz Mosta glasao je suzdržano jer se nisu odmah obratili Ustavnom sudu. Za SDSS-ova Milorada Pupovca ovo je neka vrsta pobjede razuma u ozbiljnoj utakmici, a Vladimir Šeks, vanjski član Odbora, istaknuo je da je premijerova i Vladina odluka razuman i zreo prijedlog.