Kultura
MARINA KOVAČ, SUAUTORICA IZLOŽBE "EGIPATSKO BLAGO U OSIJEKU" U AMO-U

Mislim da ni jedna naša izložba nije izazvala ovoliko zanimanje osječke javnosti
Objavljeno 5. rujna, 2019.
Zbirka je toliko mala da je veći dio stao u kutiju od cipela, ženskih

Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom (Egyptian treasure in Osijek – Croatian fascination with Ancient Egypt​) - naslov je izložbe koju priprema Arheološki muzej Osijek, a koji će kod javnosti izazvati sigurno veliki interes, ali i sumnjičavost. Ima li Osijek doista egipatsko blago u svojim muzejima? Pitate li to dr. sc. Marinu Kovač, danas će vam odgovoriti potvrdno. No ova od prošle godine kustosica AMO-a, u vrijeme kada je došla u Muzej Slavonije prije 11 godina, ni sama nije vjerovala u to. Srećom pa ju je znanstvena radoznalost potaknula da zaviri u fundus MSO-a. Prije gotovo šest godina (u prosincu 2013.) prvi je put Osječanima predstavila, prema brojnosti eksponata neveliku, ali vrlo intrigantnu osječku Egipatsku zbirku u sklopu izložbe Ulaznica za drugi svijet. Egipatska zbirka Muzeja Slavonije.


Kao nastavak bavljenja osječkom zbirkom i njezinim smještanjem u širi kontekst egipatske kulture na tlu Hrvatske, ali i ostalih hrvatskih egipatskih zbirki, došlo se i na ideju o realizacije nove izložbe u Osijeku. Posljednje su pripreme u tijeku, a otvorenje je u petak, 6. rujna, u 18 sati. Sve osim kataloga je dvojezično, a koautor je povjesničar i egiptolog, dr. sc. Mladen Tomorad s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Drevni Egipat i Osijek. Malo tko vjeruje da imaju nešto zajedničko.


- I ja sam bila šokirana kada sam prije 11 godina došla u MSO i saznala da imamo egipatsku zbirku. Bila je toliko mala da je veći dio stao u kutiju od cipela, ženskih, uz jednu veću stelu od 40-ak cm. Zanimalo me što se u zbirci nalazi. Istražujući sam došla do spoznaje da imamo jednu od, vjerovali ili ne, najvećih egipatskih zbirki u Hrvatskoj s 16 predmeta, te dva artefakta koja se vežu uz Egipat, od koji je jedan u Zbirci rimskih gema i zlatnog nakita te jedan u Zbirci rimskih kamenih spomenika. U Egipatskoj zbirci su to pretežito amuleti, privjesci koji su bili neka vrsta zaštite, srećonoše, onomu tko ga nosi. No, u našoj je zbirci najznačajnije, ne samo za Osijek, nego i na razini države, što imamo ušabti figuricu koja se polagala u grob uz balzamiranog pokojnika, koja je pronađena u rimskom arheološkom sloju te jednu votivnu stelu također pronađenu na području Osijeka. U grobnice se polagalo više ovih ušabti figurica kako bi umjesto pokojnika na Drugom svijetu obavljali teške poslove.

Kako je ondje dospjela?


- U Egiptu postoji i razdoblje rimske vladavine, a predmeti su stizali putem trgovine, kao turistički suveniri, a bilo je i Rimljana koji su štovali egipatske kultove, pa su si pribavljali odgovarajuće predmete, koji čak nisu morali ni biti proizvedeni u to doba, nego su mogli biti i mnogo stariji. Vjerojatno je i naša ušabti figurica mnogo starija od rimskog razdoblja.

O kojim godinama je riječ?


- Svima je najzanimljivije, a i najpoznatije, faraonsko razdoblje Egipta. Naša figurica, prema egipatskoj kronologiji, najvjerojatnije pripada vremenu Kasnog razdoblja (664.- 332. g. pr. Kr.) - Rimskog razdoblja (30. g. pr. Kr. – 395. g.).

To je relativno mlado?!


- Je, no kolega Tomorad se malo detaljnije pozabavio ovim figuricama i smatra kako bi naša ušabti figurica mogla pripadati u 22. dinastiju (Treće međurazdoblje o. 1069. – 664. g. pr. Kr.), što je nešto starije. Bez detaljnije analize nemoguće je biti precizan, za što treba ‘uništiti‘ dio predmeta, a ovdje je riječ o sitnom predmetu, pa se oslanjamo na stilske karakteristike.

Spomenuli ste i egipatsku stelu…


- Kada se govori o egipatskom razdoblju općenito, u Hrvatskoj se spominje naša stela, fenomenalan radi, a osim nje na izložbi će se moći vidjeti i varaždinska. Muzej Slavonije u posjed je stele došao zahvaljujući udovici veleposjednika Kraussa, koja je živjela u kući koja je bila na mjestu današnje FINA-e i koja je u svojoj ruljači – svojevrsnoj ‘perilici‘ rublja – imala ovaj ‘kamen‘ koji je pridržavao perilicu. Primijetila je crteže na tom kamenu i javila se u muzej da ga netko dođe pogledati. Vjekoslav Celestin, tadašnji kustos MSO-a, vidio je da su na kamenu hijeroglifi i crteži egipatskih božanstava uklesani u niskom reljefu. Stela je, dakle, definitivno nađena na području Osijeka, vjerojatno u Donjem gradu, no ne znamo kada. Posve sam slučajno, pretražujući novine i arhive u potrazi za crtežima, pronašla gdje je bila kuća obitelji Ivana i Bettine Krausz, jer u člancima i zapisima v. Celestina isto nije bilo navedeno pa smo napokon i saznali gdje je bila famozna ruljača. U prijašnja vremena kamen predhodnih razdoblja koristio se za gradnju kuća pa se materijal ‘tumbao‘ kojekuda i ova je stela očito koncem 19. st. završila u ‘perilici‘ rublja.

Bolje je i ne pomišljati koliko je toga zbog neznanja uništeno.


- Jako mnogo toga! Ovo je srećom završilo kod nas jer je kamen upotrebljavan u svakodnevnom životu. U posjedu smo članka iz Narodnih novina u kojem je Celestin napisao što je sve poduzeo ne bi li pročitao što na kamenu piše. Za to mu je trebalo samo tri dana. Poslao je pismo dr. Leu Simonu Reinischu u Beč, najvećem egiptologu u Europi toga doba. Saznao je da su na steli Izida, Oziris i Neftis, a na natpisu se spominje Pedi-Hor-pa-Khered, i vjerojatno njegova majka Ta-khrud. Pretpostavka je natpis nastao u rimskom razdoblju. On je mlađi od reljefa, a to se vidi i po vrsti egipatskog pisma, a ujedno je i lošije je izveden.

Tako brojem predmeta mala zbirka predstavlja se drugi put u šest godina.


- Uvijek se pisalo samo o jednom ili dva predmeta. Tako sam se ja prihvatila Egipatske zbirke u MSO-u, obradila ju i 2012. registrirala u Registru kulturnih dobara RH. Mislila sam da je to završena priča, no čini mi se da ćemo na ovoj zbirci vjerojatno još malo raditi i u suradnji s kolegicom egiptologinjom mag. Melanie Gundacker iz bečkog Kunsthistorisches. Voljela bih da ona pročita sve natpise na predmetima, možda još nešto otkrijemo, i da zaokružimo ovu temu.

Je li sve spremno za otvorenje ili će biti lijepljenja, zakucavanja u posljednji čas?


- Začuđujuće (SMIJEH), ali završili smo tri dana ranije - svojevrsni muzejski rekord. Drago mi je da smo napravili novu izložbu, tj. proširili smo ju osječkim panoima, novim predmetima i što će Osječani u svom gradu moći vidjeti ovako vrijedne predmete. Ono što posjetitelji budu čitali na plakatima, legendama, moći će vidjeti i uživo. Hvala Gradu Osijeku na novčanoj potpori, zahvaljujući kojoj imamo i katalog, kao i Grafici koja je također novčano potpomogla ovaj projekt. Naravno, zahvaljujem i ravnatelju Tomislavu Hršaku koji je podupro ovaj projekt van svih planova koje smo imali za ovu godinu. Izložba je dvojezična, ali katalog na žalost nije i ne pokriva sve teme na izložbi.

Vjerujem da ni danas ne manjka privatnih kolekcionara fasciniranih Egiptom?


- Postoje, ali se drže low profile. Za neke se zbirke zna. Na izložbi je tablica s popisom 2-3 privatne zbirke za koje se sa sigurnošću zna. Kolegi Tomoradu su se tijekom izložbe u Mimari javljali ljudi s pojedinim predmetima, manjim zbirkama, interesirali se, raspitivali o onom što oni posjeduju, s pitanjima što bi to moglo biti... Mislim da nikada ne ćemo znati koliko točno ljudi i u kolikom broju posjeduje egipatske predmete.

Idealni su za crno tržište.


- Da, ljudi svašta preprodaju, ali i čuvaju i ne prijavljuju muzejima. Boje se, jer misle da će im muzej to oduzeti. Mi nemamo pravo nikomu oduzeti nešto što je netko naslijedio ili legalnim putem pribavio. Onaj tko želi može nam to donirati, prodati ili dati na trajnu posudbu. Primjera iz povijesti o donacijama, kako u Osijeku tako i šire, vidljivi su i na izložbi gdje se spominje i Mihael Barić, kolekcionar iz Beča, koji je Narodnom muzeju u Zagrebu poklonio svjetski poznatu tzv. Zagrebačku mumiju.

Na izložbi je i jedna krivotvorina?!


- Točno. Krivotvorina je glava u stilu Amarne, gdje je prikazana glava sa specifičnom izobličenom lubanjom, a u posjedu je Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Ima li još neistraženih niša u Hrvatskoj na temu Egipta? Može li negdje nešto iskrsnuti?



- Može primarno u nekom arheološkom istraživanju i bit će to uglavnom neki rimski sloj, donacija ili otkup. Tako je nastala i naša zbirka, donacijama u razdoblju od 1892. do 1987., kada je otkupljen posljednji predmet. Bio je to jedini otkup, a u osječku je obitelj Avdija stigao iz Egipta koncem 19. st. Možda ova izložba nekoga potakne da zavire u svoje domove i ono što čuvaju.


Narcisa Vekić
donose 60 predmeta, a otvoriti će ju Veleposlanik Arapske Republike Egipat u RH Nj. E. g. Aly Omar Sirry
Možda ste propustili...

ROBERT FIŠER U STUDENOM ODLAZI NA REZIDENCIJU U PARIZ

Rekonstruirat će kvantne teorije fizike vezane uz prirodu i svemir

IZLOŽBA U TEHNIČKOM MUZEJU

O ljepotama rukotvorina Tohokua

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ROBERT FIŠER U STUDENOM ODLAZI NA REZIDENCIJU U PARIZ

Rekonstruirat će kvantne teorije fizike vezane uz prirodu i svemir

2

IZLOŽBA U TEHNIČKOM MUZEJU

O ljepotama rukotvorina Tohokua

3

CANTUS ANSAMBL

Početak uz čelističku zvijezdu Ariela Barnesa