Ekonomija
POSLJEDICE RUSKOG EMBARGA

Neka poduzeća mnogo manje izvoze, a neka su pronašla drugi model
Objavljeno 21. lipnja, 2019.
HGK podupire hrvatske tvrtke koje rade na ruskom tržištu nizom aktivnosti, naročito preko Vijeća za suradnju s Ruskom Federacijom

Nakon što je 2014. godine Ruska Fedaracija vojno intervenirala u istočnoj Ukrajini i anektirala Krim, Europska unija, SAD, Kanada, Japan, Norveška, Australija i još nekoliko zemalja svijeta uveli su gospodarske sankcije Rusiji. Rusija je uzvratila zabranom uvoza hrane iz tih država, što je više ili manje naštetilo njihovim ekonomijama. EU je sankcije više puta produžavala, posljednje do sredine 2019., koje istječu s posljednjim danima lipnja.

Ekonomski analitičari još su prije dvije godine ocijenili da sankcije, očito, nisu postigle cilj, jer Rusija nije promijenila svoju politiku niti je njezino gospodarstvo bačeno na koljena, što se sankcijama željelo postići. Štoviše, zagovornici ukidanja trgovinskih zabrana dokazuju da su sankcije više pogodile one koji su ih nametnuli nego Rusiju. Naime, embargo na uvoz hrane učinio je Rusiju svjetskom silom u izvozu žita i samodostatnom u opskrbi stanovništva, jer država uvelike dodatno potiče domaću proizvodnju.

Kako je u svemu tome prošlo i prolazi hrvatsko gospodarstvo i ima li uopće negativnih posljedica zbog nemogućnosti izvoza hrvatskih proizvoda u Rusiju?

Neke tvrtke i korporacije pametno su iskoristile svoju međunarodnu pozicioniranost i poslovnu suradnju, poput zagrebačke Plive, koja, kažu, sankcije i ne osjeti.

Niz mjera
- Pliva Hrvatska d.o.o izvozi u više od 60 zemalja na gotovo svim kontinentima, a tržište Rusije jedno je od važnijih za našu proizvodnu lokaciju. Kako poslujemo preko Teva mreže, koja uključuje i poduzeće u Rusiji, a i zbog činjenice da lijekovi nisu bili obuhvaćeni embargom na uvoz robe, naše je poslovanje u navedenom razdoblju stabilno – kaže Tamara Sušanj Šulentić, viša direktorica Komunikacija Plive.

Prema analizi Croatiastočara, gospodarsko-interesne udruge za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane, prosječna cijena svinjskih polovica na razini EU u 2018. bila je 145,89 eura, čak deset posto niža nego godinu prije.

- Do oporavka na tržištu svinjskog mesa došlo je tijekom 2017., a do tržišnih poremećaja, koji su posljedica afričke svinjske kuge, ponovo je došlo prošle godine i cijene su pale na najnižu razinu. Tržne cijene svinjskih polovica na najvišoj razini bile su 2012. i 2013., ali su nakon ruskog embarga znatno pale, posebice u 2014. i 2015. - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) pruža podršku hrvatskim tvrtkama koje rade na velikom ruskom tržištu nizom aktivnosti, naročito preko Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom i Predstavništva HGK-a Moskva.

Suzana Knežević, voditeljica Odjela za tržište Zajednice nezavisnih država i CEFTA tržišta u HGK-u, podsjeća kako je zbog pogoršanih gospodarskih odnosa između EU i Rusije i uvedenih sankcija došlo do teškoća u poslovanju europskih tvrtki na ruskom tržištu, pa tako i hrvatskih, ali poslovanje nije ugroženo samo u sektorima koji su pogođeni sankcijama, nego je zbog pada ruskog gospodarstva od sredine 2014. došlo do problema u poslovanju i ruskih i inozemnih tvrtki. Pritom, upozorava Suzana Knežević, valja napomenuti da je vlada Ruske Federacije uvela niz mjera kojima se štiti i pomaže domaća proizvodnja, koja se sve više razvija u onim sektorima iz kojih su se proizvodi prije uglavnom uvozili iz EU.

- U posljednjih nekoliko godina do uvođenja sankcija robna razmjena između dviju zemalja kretala se oko 1,5 milijardi američkih dolara godišnje i Rusija je, prema tim pokazateljima, zauzimala visoko mjesto na rang-listi vanjskotrgovinskih partnera - u 2014. osmo mjesto u izvozu i šesto mjesto u uvozu. No nakon uvođenja sankcija robna se razmjena između dvije zemlje prepolovila i u 2017. i 2018. bila je oko 600 milijuna dolara. Zbog stabilizacije ruskog gospodarstva došlo je i do stabilizacije gospodarskih odnosa između Hrvatske i Rusije te je u 2018. ukupna robna razmjena iznosila 626 milijuna, što je 16 posto više nego godinu prije. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena između Hrvatske i Rusije u prva dva mjeseca ove godine je 99 milijuna dolara ili 132 posto više nego lani u to vrijeme. Izvoz je u tom razdoblju iznosio 31 millijun, što je porast od 19 posto, a uvoz je porastao za 311 posto i iznosio je 68 milijuna dolara. Na ruskom tržištu, koje je za hrvatske tvrtke tradicionalno dobro, afirmirana je hrvatska farmaceutska industrija, kao i graditeljstvo, a dobru suradnju ostvaruju proizvođači strojeva i opreme. Velike šanse do recentnih sankcija postojale su i u proširenju asortimana poljoprivredno-prehrambenih proizvoda – kaže Suzana Knežević, dodajući kako je Hrvatska posljednjih godina u Rusiju najviše izvozila lijekove, kemijske proizvode, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova, a do uvođenja sankcija u strukturi hrvatskog izvoza pojavili su se i neki drugi proizvodi, naročito poljoprivredno-prehrambeni, što se najvećim dijelom odnosilo na izvoz mandarina i drugog voća i povrća.

Pad suradnje
- Hrvatski uvoz iz Rusije tradicionalno se odnosi na energente, no u tom sektoru došlo je do smanjenja suradnje između Rusije i EU, s obzirom na onemogućen pristup zapadnoj opremi i uslugama u dobivanju nafte, te su stoga obustavljeni svi zajednički projekti u energetici. Zbog svega toga valja pretpostaviti da je došlo do pada suradnje oko isporuke nafte i plina, glavnog hrvatskog uvoznog proizvoda iz Rusije. Hrvatske tvrtke, iako u otežanim uvjetima, nastavljaju poslovne aktivnosti na ruskom tržištu, za koje ondje i dalje postoji veliko zanimanje. Kako je došlo do oporavka i stabilizacije ruskog gospodarstva, koje se prilagodilo ograničenim trgovinsko-gospodarskim odnosima s EU, moguće je očekivati nastavak jačanja pozitivnog okruženja za poslovanje hrvatskih tvrtki na ruskom tržištu – zaključuje Suzana Knežević.
Miroslav Flego
Kako ostati na ruskom tržištu?
Mnoge hrvatske tvrtke pronašle su načina da održe, ili čak i povećaju, svoju nazočnost na ruskom tržištu. Među njima je AD Plastik, koji je lani u Rusiji ostvario 45 milijuna eura prihoda, a to je oko 25 posto njihove ukupne realizacije u protekloj godini. Marinko Došen, predsjednik Uprave, objašnjava kako u Rusiji posluju već 25 godina i trenutno tamo imaju dvije tvornice, s oko 800 zaposlenih. - Svaka hrvatska tvrtka ima priliku pronaći nišu na ruskom tržištu, sa 150 milijuna kupaca. Najkvalitetniji način rada je da lokalizirate svoje poslovanje otvaranjem pogona u samoj Rusiji - kaže Došen, koji je prije sadašnje dužnosti vodio njihove proizvodne pogone u Rusiji.
Prodaja pala sedam puta
Zagrebački Končar je, prema podatcima iz veljače, pretrpio ozbiljne gubitke i prodaja mu je u Rusiji od uvođenja EU sankcija pala za više od sedam puta.

- Prije koju godinu u Rusiji smo imali prodaju vrijednu deset milijuna eura, a danas nam je oko deset milijuna kuna. Zbog toga smo morali promijeniti model poslovanja tamo te sad imamo projekte s ruskim tvrtkama za trećeg kupca. Jedan od takvih je u Hondurasu - rekao je novinarima Stjepan Dragičević, član Uprave Končara. Prvi čovjek HGK-a Luka Burilović na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom u veljači je rekao kako se treba fokusirati na sektore gospodarstva u kojima je moguće jačati suradnju.