Magazin
TEMA TJEDNA: AMATERIZAM U POLITICI (II.)

Davor Gjenero: Bez ozbiljnog rada i jake infrastrukture velike ambicije brzo se istutnje
Objavljeno 15. lipnja, 2019.

Vezani članci

TEMA TJEDNA: AMATERIZAM U POLITICI (I.)

Ne možeš biti čist kupajući se u blatu!

INTERVJU: LJILJANA BUHAČ

Galama, agresija i vrijeđanje nisu vrline nego slabost

O tome koliko aktualni raskol u Živom zidu, ali i potonuće Mosta i nestanak Starta Dalije Orešković, da spomenemo samo njih, pokazuju pravu narav političkog amaterizma i diletantskog populizma u Hrvatskoj, razgovarali smo s političkim analitičarem Davorom Gjenerom.

RAGIONALNI SAVEZ
I prije izbora za EU parlament bilo je jasno kako tzv. treće političke opcije teško mogu konkurirati iskusnim velikim strankama poput HDZ-a i SDP-a. Kako to komentirate?

- Od pojave Branka Mikšića na predsjedničkim izborima 2005. godine, u hrvatskoj se političkoj areni sustavno pojavljuju jednokratne političke inicijative koje mediji i dio birača dočekuje s nerazumljivim optimizmom i velikim očekivanjima, a koje redovito nemaju ni elementarne pretpostavke za sudjelovanje u vlasti ili utjecaj na vlast. Paradoksalno, pritom se odvija proces slabljenja dviju najvećih političkih stranaka, od kojih ni jedna ni druga više ne mogu osvojiti toliko mandata da bi samostalno obnašali vlast. Još od 2000. godine SDP je redovito nastupao u predizbornim koalicijama na svim parlamentarnim izborima, a ovogodišnji izbori za Europski parlament bili su prvi nakon dugo vremena na kojima je ta stranka samostalno izmjerila svoju snagu. HDZ je u pravilu tek dio svojih mlađih partnera u parlament uvodio na svojim listama, a većinu je osiguravao postizbornim koaliranjem. Drukčije je bilo na izborima 2015., kad je tadašnji predsjednik stranke Tomislav Karamarko prvi put formirao široku koaliciju desnog centra, ali svejedno nije uspio skupiti dovoljan broj mandata za formiranje vlade.

Izborni ciklusi 2015. i 2016. pokazali su da Most, organizacija koja okuplja političare desnog centra, nije stranka u pravom smislu riječi i da nisu naučili temeljna pravila ponašanja unutar koalicije. Oni su bili jedina politička organizacija od novoformiranih koja je na duži rok imala šansu strukturirati se kao ozbiljna dugoročno održiva konzervativna stranka, ali su oni tu priliku definitivno propustili. Više im je odgovaralo svojim se biračima predstavljati kao "HDZ 2.0", savez lista koju čine konzervativni, nacionalno osviješteni političari, a koji su otporni na korupciju. To, međutim, nije dovoljno za formiranje dugoročno održive nacionalne stranke. Most će vjerojatno opstati kao regionalni savez lista s biračkom utvrdom u zaleđu Dalmacije, ali s tek marginalno parlamentarnim statusom i sa stigmom organizacije koja nije sposobna sudjelovati u vlasti.

Živi zid je protusistemski pokret koji se rasuo onog trenutka kad je dio pripadnika pokreta počeo participirati u diobi sistemskih privilegija. Za tako nešto potrebno je daleko više političkog talenta i znanja nego što ga ima ova skupina mladih ljudi. Osim toga, njihova ključna politička tema - ovrhe i blokirani - više nije tako snažno u javnosti, jer je u ovom mandatu Hrvatska izišla iz recesije, nezaposlenost je dramatično opala, a danas problem ne predstavlja manjak posla, nego manjak radnika.

Stranka gospođe Orešković nikad niti nije uspostavljena, ona je bila više medijska projekcija i projekcija političkih pokrovitelja gospođe Orešković, nego realna politička pojava.

LOGIČNE KOALICIJE
S tim u vezi - birači u početku nagrađuju takve opcije, no kad se razotkrije njihova prava narav, pokaže se da su vlastiti interesi ispred interesa birača. Kako to komentirate?

- U Europi su populističke i desne stranke na zalasku, a jačaju dva bloka: zeleni i liberali. To su strukturirane političke opcije, snažne stranke koje su "stvarna treća opcija". Odavno su liberali funkcionirali kao stranka koja, kad socijalisti ili konzervativci sami ne mogu formirati vlast, može djelovati u vladi i s jednima i s drugima. Zeleni su do sada bili uglavnom predodređeni za političke partnere socijaldemokratima, ali tome više nije tako, a kancelarka Angela Merkel svoj je prethodni mandat u vladi, ali i u Kršćansko-demokratskoj uniji, iskoristila da bi svoju stranku učinila potencijalnim partnerom zelenima, a tijekom pregovora o "Jamaica koaliciji" bila je na korak da prvi put i formira takvu koaliciju kojoj bi zbog većine bili potrebni i liberali.

Koalicija HDZ-a i HNS-a, koju je formirao premijer Plenković, logična je europska koalicija. Nažalost, HNS je u dubokoj krizi, kao i ostale liberalno demokratske stranke. Međutim, kad bi se iskoristila snaga koju IDS kao liberalno demokratska stranka ima u Istri (na izborima za EU parlament osvojili su potporu polovine istarskog elektorata), i povezala s HNS-ovim uporištem u Međimurju (Matija Posavec), Čačićevih reformista u Varaždinu, HSLS-a u Bjelovaru, i naravno PGS-a na Kvarneru, stvorila bi se snažna grupacija koja bi u velikoj mjeri mogla utjecati na to tko će u Hrvatskoj obnašati izvršnu vlast.

HDZ bi šansu za proširenje svog biračkog tijela mogao naći u skupini oko Marijane Petir koja njeguje tradicionalne demokršćanske vrednote, snažno naglašava vrijednosti socijalno tržnog gospodarstva i održivog razvoja, što je tipično za suvremeno demokršćanstvo. Njezina retorika, socijalno nešto mekša, a društveno nešto konzervativnija od HDZ-ove dominantne, mogla bi funkcionirati ili unutar nekog obnovljenog HSS-a, ili kao krilo unutar stranke.

Šansa SDP-a za proširenje elektorata ono je što je Davor Bernardić već na neki način najavio - otvaranje ekološkim pitanjima, vraćanjem Mriele Holy u uži tim stanačkih policy planera. Na taj način SDP bi se mogao proširiti na političku nišu koja je u Hrvatskoj prazna, a koja je u Europi itekako "kurentna".

Mogu li populizam Kolakušića, ali i desna suverenistička opcija s Ružom Tomašić na čelu, polučiti još bolji rezultat na nacionalnoj razini kad na red dođu parlamentarni izbori?

- Kolakušić je Boris Mikšić izbornoga kruga koji je upravo za nama. Ne treba očekivati da će se već na predsjedničkim izborima snažnije ukorijeniti koncepcija zamjene institucija osobom u koju birači navodno mogu imati povjerenje. Velike ambicije brzo se istutnje, posebice kad iza njih ne stoji ni ozbiljna infrastruktura, ni veliki rad. Možda će još u ovom ciklusu dio dosadašnjih birača Živog zida poduprijeti Kolakušića, ali to biračko tijelo iznenada se pojavljuje i iznenada nestaje, ili u potrazi za novim prorokom, ili bijegom u rezignaciju.

S biračkim tijelom koje je osiguralo uspjeh Ruži Tomašić posve je drukčije. To su razočarani birači HDZ-a koji smatraju da je njihova stranka otišla previše lijevo. Glasanjem za gospođu Tomašić oni kažnjavaju svoju stranku, a možda je na jednak način na predsjedničkim izborima budu kažnjavali glasujući za Miroslava Škoru, ali kad se vratimo parlamentarnim izborima jasno je da će stranačka lojalnost ponovno proraditi.

BIRAČI ODLUČUJU
Jesmo li kao društvo još uvijek nezreli za novu jaku stranku kadru konkurirati HDZ-u i SDP-u?

- Teško je reći da su birači nezreli za takvu stranku. Pitanje je je li onaj dio političke elite koji bi je trebao oformiti zreo za takvu treću opciju. Jesu li liberali sposobni ujediniti se, i je li hrvatska ekologistička scena spremna surađivati s mainstream političkim strankama kakva je SDP.(D.J.)
ANKICA MAMIĆ

MIJENJATI IZBORNI ZAKON

 

Da prokomentira podbačaj nekih stranaka koje nisu uspjele prijeći izborni prag na nedavnim EU izborima, kao i poziciju tzv. trećih političkih opcija u RH, zamolili smo gđu Ankicu Mamić, komunikacijsku stručnjakinju iz Zagreba.

Jesu li gubitnici na proteklim izborima za Europski parlament, poput Mosta, Bandićevaca, Dalije Orešković..., platili danak lošoj komunikaciji svojih politika?

- Iako je komunikacija svakako jedan od razloga neuspjeha ovih stranaka i kandidata, još je nekoliko razloga koji su bitno utjecali na rezultate. Most se i prije kampanje za EU izbore odrekao svog reformskog narativa, a njihova se politika i komunikacija svela na napadanje i obračun s HDZ-om. U istraživanjima prije izbora još su i bili oko izbornog praga, međutim u kampanji su "lutali" i napravili nekoliko velikih pogrešaka. Od toga da je izbornu listu predvodio šef stranke Božo Petrov koji je rekao da, ako bude izabran, neće ići u EU parlament, do toga da se nisu znali izjasniti u kojoj bi političkoj grupaciji u EU parlamentu oni djelovali ako osvoje mandat. Svojim su porukama zbunjivali sve one koji prate politička zbunjivanja i, naravno, svoje birače.

Ono što Most razlikuje od Milana Bandića jest potez Nikole Grmoje koji je preuzeo odgovornost za loš izborni rezultat Mosta, što, naravno, Milan Bandić nije, a i neće učiniti, iako je u Gradu Zagrebu osvojio manje od 5 % glasova. Zagreb je time pokazao što zapravo misli o Milanu Bandiću. On dobiva lokalne izbore, jer svi zaposlenici Holdinga i svi oni kojima je on svojom voljom dao poslove po Zagrebu, taj dan idu na posao, a ne zapravo na izbore. Njima je naravno jako važno da on ostane gradonačelnik kako bi njihove veze i utjecaji i dalje funkcionirali. Međutim, kada dođu drugi izbori, poput ovih za EU parlament, tada taj interes više ne postoji i tada se jasno vidi što zapravo misle o Milanu Bandiću. Vjerujem da će se to potvrditi i pokazati i na sljedećim parlamentarnim izborima.

Živi zid je osvojio jedan mandat, no onda je počela drama, svađe i "raspad sistema". Kako to komentirate?

- Živi zid te ono što oni rade i kako komuniciraju, zapravo je reality show. Stranke svoje unutarnje probleme nastoje sakriti od javnosti i rješavati ispod radara, dok se raspad Živog zida odvija uživo, na društvenim mrežama i pred očima javnosti. Na taj su način došli na političku scenu i gradili utjecaj, a sada se na isti način događa i njihov raspad.

Što s Kolakušićem, za njegovu tzv. treću opciju mnogi kažu da je "prizemni populizam"? Tu su i suverenisti s Ružom Tomašić na čelu... Kolike su njihove šanse za još veći uspjeh na budućim parlamentarnim izborima?

- Mislav Kolakušić zasigurno je pobjednik ovih EU izbora, jer je bez stranke i stranačke infrastrukture dobio samo tisuću preferencijalnih glasova manje od Ruže Tomašić koju su podržale četiri stranke. Sigurno je da je njegova retorika populistička, međutim, treba ga pohvaliti u komunikacijskom smislu, jer je u kampanji jasno artikulirao svoje poruke i govorio isključivo o temi korupcije koju prema svim istraživanjima građani smatraju najvećim problemom u društvu. Mislav Kolakušić ima potencijal i za parlamentarne izbore, jer će privući mnogo protestnih glasova i onih koji će tražiti novu opciju. Uspjeh suverenista uspjeh je Ruže Tomašić i nema veze sa strankama. Naime, Ruža Tomašić osvojila je gotovo 70 tisuća glasova, dok su svi ostali kandidati s te liste zajedno osvojili nešto više do 20 tisuća glasova. Ruža Tomašić nastavlja svoj rad u EU parlamentu i mislim da njezino ime na parlamentarnim izborima neće donijeti mnogo ovim strankama i tada će se pokazati njihov stvarni doseg.

Kad smo kod tzv. trećih političkih opcija, zašto se u RH teško može isprofilirati jedna takva stranka ili koalicija koja ne bi “plesala samo jednu sezonu”?

- Stranka koja bi mogla duže potrajati mora imati neke proklamirane vrijednosti. U Hrvatskoj ne postoji stožerna stranka centra koja bi bila gospodarski liberalna, a svjetonazorski umjereno-konzervativna i domoljubna. To je prostor gdje bi se trebale artikulirati nove politike i time bismo dobili stranku koja ne privlači protestne glasove, pa bi mogla i trajati.

Naravno, da bi otvorili prostor za treću političku opciju potrebno je mijenjati i izborni zakon, jer D‘Hondtova metoda raspodjele mandata privilegira velike stranke, a svaka nova stranka ne može odmah postati velika.(D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

INTERLIBER: ZAKLJUČNA PRIČA

U svijetu knjige i Hrvatska je svijet

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EKSKLUZIVNO: PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Stoljetna povijest neće se izbrisati: Banke će opstati, ali prilagođene modernom dobu!

2

ARAPSKE SJENE NAD EUROPOM

Usred zime treći val proljeća

3

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!