Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) pripada obitelji ružovki (Familia Rosaceae). Farmakopejski naziv joj je Fragariae folium – frucus – rhizoma. Prirodni je antidiaroik, antisklerotik, anibakterik, antireumatik, aromatik, detoksikant, dijetik, diuretik, hemostiptik, holagog, holeretik, laksativ i sedativ.

Jagoda je trajna biljka koja se razmnožava vriježama koje se prostiru vodoravno po zemlji, ukorijene se i stvaraju nadzemne dijelove biljke. Trostruko perasti listovi su na peteljkama, okruglo-jajolika oblika, a na krajevima nazubljeni i dlakavi. Cvjetovi su bijele boje i nalaze se na dugim drškama. Plod je crvene boje, sočnog okusa. Kod nas još rastu samoniklo F. Elatior i F. viridis. Biljka bez cvjetova ne miriše, a okus joj je po travi, gorak. Plod je aromatičan i sladak.

Jagoda cvjeta od od travnja do lipnja, a može ponovo cvasti u jesen. Raste na različitim mjestima u šumama, livadama, proplancima, čistinama, između grmova te u vrtovima.Za branje i preradu koristi se cijela biljka, list, korijen, cvijet i plod. Korijen se skuplja u rano proljeće ili u jesen, cijeli nadzemni dio bez cvjetova od svibnja do srpnja, plod kad sazri u srpnju, odnosno kolovozu. Dijelove biljke sušimo na toplom i prozračnom mjestu.

Šumska jagoda u novije vrijeme izlazi iz zaborava službene farmakopeje jer u pučkoj medicini nije nikad zaboravljena, a rezultati kod liječenja određenih bolesti potvrđuju njezinu ljekovitost. Pučka medicina preporučuje plod šumske jagode kod proljetnog umora, slabe cirkulacije, bolesti jetre, mjehura, bubrega, želuca, crijeva te za liječenje skleroze krvnih žila i povišenog tlaka, za bolesti izazvane grušanjem krvi (tromboza). Čaj od listova jagode liječi razne proljeve izazvane bolešću ili hranom. Veliki biljar Carl von Linne liječio je svoje napadaje gihta terapijama s jagodama. Jagoda je hrana za razne dijete koje se primjenjuju za reumu, giht, dijabetes, multiplu sklerozu, rak i u rekonvalescenciji. Kao detoksikant krvi i cijelog organizma nezamjenjiva je u sastavu proljetnih čajeva koji se uzimaju za čišćenje krvi i organizma od otrova (autointoksikacija) nakupljenih jednoličnom zimskom prehranom, zatvorima (neredovita stolica) itd. Plod jagode u pojedinim kurativama djeluje diuretično, to jest pojačava izlučivanje mokraće te liječi infekcije grla, mokraćnog puta i mokraćnih organa, a izvrsna je dijeta kod svih oboljenja jetre. Detoksicira, to jest, pročišćava jetru, osvježava i potiče njezine funkcije, a kod oboljenja žučne vrećice plod jagode djeluje dvojako, i to kao holeretik, pojačava stvaranje žuči, a kao holagog pojačava izlučivanje žuči, ovisno o namjeni.

Čaj od listova jagode uspješno se primjenjuje kod oboljenja maternice jer sprječava jako krvarenja. Kod oboljenja živaca čaj od listova i od cijele biljke (korijen, list), u kombinaciji s ostalim ljekovitim biljem, jača živce i smiruje. Svježi sok jagode omogućuje zadržavanje mokraće (nekontrolirano mokrenje). Korijen šumske jagode u čajnom pripravku ljekovito djeluje na krvarenja iz nosa, krvarenja raznih manjih ranica, hemoroida, zubnog mesa itd. Ako močimo listove jagode u rakiji i njome grgljamo usta, sprječavamo krvarenje zubnog mesa i gnojne upale usta, afte itd. Terapija jagodama pomaže pri bolesti bubrega i dijetazi mokraćne kiseline.

Zapadna pučka medicina rabi šumsku jagodu za liječenje lošeg ili izgubljenog teka, astme, slabe cirkulacije, za čišćenje krvi, bolesti mjehura, krvarenja, bolesti želudca (gastritisa, katara crijeva, slabog želudca itd.) i jetre (hepatitisa, jetrene ciroze, masne jetre, itd.), proljetnog umora, kašlja, hemoroida, katara, upale usta, bolesti bubrega i mjehura, artritisa, gihta, reume. Od kontraindikacija najčešće su alergije na jagodu. Proljetni čaj (za detoksikaciju organizma) pripremamo od 10 g listova jagode, 10 g listova kupine, 10 g listova maline, 10 g cvijeta tratinčice, 10 g listova maslačka. Od te mješavine uzmemo tri žlice i prelijemo s 6 dl kipuće vode. Poklopimo, pustimo da odstoji jedan sat i procijedimo. Uputa za uporabu: Pijemo po 2 dl zaslađeno prije jela, tri puta dnevno. Napomena: Čaj možemo pripremiti i od jednakih dijelova svježeg bilja koje sitno isjeckamo. J.Kn.