Ekonomija
PROLJETNA SJETVA

Sijat će se na više od 500.000 ha - najviše kukuruza
Objavljeno 28. veljače, 2019.
Ugovaranje proizvodnje funkcionira dobro, to je jedini model udruživanja poljoprivrednika, kaže Brlošić

Ovoga proljeća sijat će se na više od 500.000 hektara od kojih će značajne površine biti zasijane kukuruzom za koji je, kao i za pšencu, lanjska godina bila odlična.Uoči sjetve iz Ministarstva poljoprivede stigla je i dobra vijest za proizvođače šećerne repe o 60 milijuna kuna ukupnih potpora za sjetvu te kulture, a što bi trebalo zaustaviti pad brojki u toj proizvodnji, uvjetovan situacijom u sektoru šećera u EU-u.
Ministarstvo je u javno savjetovanje uputilo prijedlog programa potpore za njene proizvođače za 2019.- 2021., vrijedan 60 milijuna kuna, tj. 20 milijuna kuna godišnje. Maksimalni jedinični iznos potpore je 2250 kn/ha, a cilj je zadržati interes proizvođača za bavljenje ovom proizvodnjom.
Poput svojevrsnog uvoda u proljetnu sjetvu u ožujku/travnju možemo dodati i da teku sjetvene aktivnosti u veljači, kada se siju proljetni ječam i zob. U ožujku u polja ulaze sijaćice sa šećernom repom i djetelinom, a u travnju s kukuruzom, suncokretom i sojom čija je sjetva znatno porasla, a zahvaljujući sustavu potpora i uvjetima u korist ekološki značajnih površina.
Dok su se mnogi okrenuli drugim kulturama, Stjepan Brčić iz Vrbanje i dalje ostaje vjeran šećernoj repi. On i brat ratare na 400 ha, od čega će šećernom repom ovoga proljeća posijati 80 do 100 ha.
– Šećernom repom sijemo uvijek jedan čitav pojas. Imamo pet kultura i njih se držimo - šećerna repa, pšenica, kukuruz, soja i uljana repica. Potpore za repu su u redu, uvijek su dobrodošle. I mi smo osjetili probleme u sektoru šećera u EU-u, najviše na cijeni. Taj je problem prisutan više godina, ovisno o digestiji, cijena je po vagonu smanjena i do 1000 kn. Repu odrađujemo za Sladoranu Županja. Zadovoljni smo prošlom godinom - i cijenom i količinama. Po hektaru je bilo čistih 6-8 vagona, a i digestija je bila solidna, ne otkriva postignutu lanjsku cijenu svoje repe Brčić.
Kaže, pripreme za sjetvu su u tijeku, strojevi spremni. Nakon 7-godišnje stanke, šećernoj repi vraća se i piškorevački ratar Matija Brlošić, član UO-a HPK.
– Idem opet s repom, jer ipak obećava bolju zaradu u odnosu na druge kulture. Od 2012. broj jedan nam je bila sjemenska pšenica, no ona pada i uvodimo repu kao novu/staru kulturu - kaže Brlošić.
U Žitozajednici od sjetvene 2019., kaže direktorica Nada Barišić, ne očekuju se neka odstupanja u odabiru kultura.
– Kod žitarica nema razloga za brigu; 2016. imali smo pad površina pod pšenicom zbog loših cijena, lani smo se "povratili’ i sada stagniramo. Očekujemo dobru žetvu. Ukupno gledajući žitarice, nemamo nikakvijh turbulencija. Bilježimo rast pšenice na domaćem tržištu i veliku potražnju za njom. Vjerujemo da je to situacija koja i dalje ima neku stabilnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Pšenici je cijena dosegnula 1,5 kn/kg - kaže Barišić.Kada je riječ o ugovaranju za proljetnu sjetvu, Brčići, kaže Stjepan, većinom rade samostalno.
– A, kada ugovaramo činimo to s Napretkom Županja - dodaje Vrbanjac.
Brlošić ocjenjuje da ugovaranje proizvodnje funkcionira dosta dobro, ali da ima prostora i za još bolje. Ocjenjuje da je to, zapravo, jedini model gdje se poljoprivrednici udruže. Suzana Župan

Maksimalnim iznosom potpore od 2250 kn/ha cilj je zadržati interes proizvođača za sjetvom šećerne repe
Pad interesa za uljanu repicu
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o jesenskoj sjetvi 2018. koji kažu da su se u odnosu na 2017. površine pod žitaricama povećale za 1,8, a pod uljanom repicom, što je dosad bila hit, smanjile za 17 %, ratari kažu više zbog vremenskih uvjeta, nego zbog cijena.
Možda ste propustili...

POJAČANA POTRAŽNJA NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA, ZALIHE PALE

Cijena soka od naranče snažno je porasla

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRVI PUT U 25 GODINA STAO IZVOZ U ITALIJU

Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

2

RUSIJA STRAHUJE OD UBRZANJA ŠIRENJA KORONAVIRUSA

Ograničit će izvoz pšenice i kukuruza

3

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND:

Korona gurnula svijet u recesiju