Odlukom Skupštine, i na prijedlog članova, na čelu HDLU-a Osijek odnedavno je svestrani 30-godišnji Vinko Vidmar, dobitnik 75 tisuća kuna vrijedne, 11. po redu HT nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost, i dugogodišnji predsjednik Studentskoga zbora kojemu je nadohvat ruke diploma Akademije za umjetnost i kulturu.
Iako je presudna volja ostalih članova, Vinko je kandidaturi priložio i program. Prethodna iskustva na raznim (ruko)vodećim mjestima - Studentskog zbora AUK-a, ali i Sveučilišta, pa i Studentskog sportskog kluba koji je nedavno osnovao, članstvo u Hrvatskom sportskom savezu u Osijeku, kao i brojnih upravnih odbora - pomogla su mu da se dobro pripremi, priznaje danas Vinko.
Iz prve si ruke upoznao, pa i ustrojio razna udruženja?
- Iz svega toga naučio sam određenu strategiju vođenja organizacije ili udruge, što podrazumijeva strateški plan komunikacije, financiranja, realna očekivanja te stvaranje povoljne klime u komunikaciji s drugima, tj. suradnju, temelj opstanka udruge koja ne može funkcionirati samostalno i koja će ju gurati.
U vašem slučaju to znači komunikacija s članovima, ostalim HDLU-ovima, Gradom, javnošću...
- I Županijom i Ministarstvom kulture, ali i drugim kulturnim i umjetničkim udruženjima i ustanovama. Najzaslužnije osobe za moj pristanak i ulazak u sve ovo su Kristina Marić, voditeljica Galerije Kazamat, osoba izuzetno razvijenih organizacijskih administrativnih vještina, moralnog i čvrstoga stava te Andrej Tomić, njezin prethodnik na toj funkciji, kojega ujedno rado predstavljam kao glasnogovornika HDLU-a Osijek, jer ima karizmu, stav, manire, i ugodno ga je čuti i vidjeti, a i smatram ga svojim ravnopravnim savjetnikom. Ispitao je stvarno stanje vođenja Kazamata te tehnički postavio okvire.
U kakvom je stanju zatekao Galeriju?
- Sukladno financijama, a to znači ništa mimo programa. To znači da kada se slože svi programi i planovi, ne ostaje nam gotovo ništa za primjerice zapošljavanje, reorganizaciju inventara i sl. Problem je što nemamo formirano pravno pitanje Galerije Kazamat i tamo smo 'na divlje'. Nemamo ugovor koji nas veže uz prostor.
Pojava darovitih mladih, novih umjetnika i nema neke veze u kakvom su, i jesu li uopće u nekom udruženju, no članstvo im može pomoći u prijavljivanju na natječaje, rezidencije, organizaciji izložbe...
- U smislu tehničke podrške jest tako, no u smislu moralne podrške našao si se među konkurencijom koja sebi, prirodno, pravi tržište. Svi HDLU-ovi trebali bi funkcionirati kao pravna podrška umjetnicima. Premda svako Društvo funkcionira samostalno, povezani smo sličnim statutom, osim zagrebačkog, koji je registriran kao institucija. Brojnije im je članstvo i imaju više prostora na polju suradnji, posebice međunarodnih, upravo zato jer su institucija. Neovisni su financijski i po natječajima.
Kada se pojavi problem, jesu li vam od pomoći?
- Ne bih to nazvao problemima, nego izazovima. Kada do toga dođe svi se HDLU-ovi povežu i udruže, nikad prema političkoj osnovi, ili za zastupanje pojedinca, nego kao kolektivna podrška. U izgradnju Galerije Kazamat u lipnju 2003. uložen je poprilično visok iznos. Posljednje je to veliko ulaganje čija je trajna ideja bila oformiti Dom HDLU, jedini takav u Hrvatskoj, s radionicama u jednom dijelu - za gostovanja, suradnje i promocije umjetnika pojedinaca - dok je drugi dio, koji je i sada galerija, zamišljen kao prostor za izložbe. Sukus rada formira se tamo, uz dodatni sadržaj poput bilo koje druge galerije. Kazamat je trebao biti utjecajna institucija, no to nikada nije zaživjelo. Tadašnje vodstvo HDLU-a napravilo je sjajan posao: dalo ideju, osiguralo novac, dovodilo izvrsne izložbe i umjetnike.
Pred tobom je četverogodišnji mandat. Koliko iskreno vjeruješ u ostvarenje vaših planova, da ne kažem ideala?
- Radom rezultira uspjeh, on je logični slijed događaja! Trebamo samo posložiti prioritete i realno pristupiti situaciji. Jasno je da nećemo odmah ući u upravna tijela, što i ne želimo, jer to nosi i odgovornost. Želimo savjetodavne uloge sa zdravom pozicijom.
Koliko članova trenutačno imate? Računajući i pasivne, i počasne, i aktivne.
- Rekao bih više od 90.
Jesi li jednoglasno izabran?
- Ne, jer je i Lana Ključarić, vrlo aktivna članica koja se bori za likovnu scenu grada, imala veliku podršku. Manje-više funkcioniramo kao društvo koje predsjednik ne vodi, nego ga predstavlja. Moje odluke nisu autokratske, nego se donose u dogovoru s ostalima. Ujedno bih iskoristio i istaknuo Lanu Ključarić kao izrazito važnu članicu HDLU-a Osijek te umjetnicu grada Osijeka. Lana je također uključena u rad nove Uprave i njezinu riječ smatram jednako vrijednom u donošenju odluka.
Prvi si među jednakima? Posve demokratski.
- Upravo tako.
Nadajmo se da ćete popraviti negativan imidž koji je posljednjih godina imao HDLU.
- Prvo ćemo uskladiti godišnji program s drugim kulturnim i umjetničkim institucijama i udrugama u gradu.
Kako biste izbjegli otvorenja u isto vrijeme?
- Da, baš to, ali i tematsko usklađivanje. Ne ću reći da to nije postojalo, ali ne u dovoljnoj mjeri. Kao osoba s iskustvima u vođenju i u različitim sektorima moram reći da je ključni dio uspjeha i rada isključivo komunikacija! Ne priznajem elektronske zapise, poruke i pozive. U obzir dolazi samo uživo sastajanje, uz iznošenje svog mišljenja i raspravu. Nema lošega mišljenja, može biti samo ono kojemu treba bolja nadgradnja. To je, prema mome mišljenju, svrha i bit HDLU-a. Treba promišljeno zastupati ideje. Već sam rekao da će nam naglasak biti u jasnoj komunikaciji, formiranju prijedloga integriranja članova u savjetodavne odbore, tijela, i budućnost Galerije Kazamat.
Ovo posljednje riješio bi jedan dobar ugovor?
- Točno! I to nam je potrebno samo zbog prostora, čime bi se izbjegle mnoge neugodne situacije. Budemo li ugovorom vezani uz prostor, moći ćemo se prijaviti na natječaje u čijim je propozicijama upravo ugovor i određena kvadratura prostora, ili uvjeti rada, što znači i primjerice bačvasti svod, osvijetljenost, lokacija..., i sl. Spomenuo bih svakako ljubaznost i susretljivost predstavnika iz Grada Osijeka, dosadašnja komunikacija nove uprave HDLU-a i Grada Osijeka bila je na pozitivnoj razini, gdje smo dobili dojam brzoga napretka i suradnje.
Drugim riječima, sve što "imate" ne možete navesti kao svoju prednost, jer niste pravno riješili korištenje prostora?
- Ne, jer svatko traži podatke o prebivalištu i ugovor o najmu ili korištenju prostora. To je primarno što moramo iskomunicirati i riješiti.
Kako stojite s pisanjem EU projekata, čime biste mogli riješiti manjkavosti prostora, poput vlage, loših instalacija, ili što vas već muči?
- Jedan nam je od velikih planova dobiti poticaje EU-a, no još će nam sigurno godinu dana trebati za 'uigravanje', odnosno pripremu terena. Imamo golemu prednost, a to je što podržavamo alternativnu likovnu scenu. Nedostatak nam je tehničko stanje galerije, a to je pitanje koje ćemo rješavati u skorijoj budućnosti.