Domovina kakaovca tropski su predjeli Južne Amerike, odakle se širi prema Meksiku, kao i otoci u Meksičkom zaljevu.

Narodi stare civilizacije kao što su Maje prvi su kultivirali kakaovac. Kralj Asteka Montezuma II. (1480. - 1520.) poklonio je plantažu kakaovca osvajačima kao znak mira. Sjemenke kakaovca bile su sredstvo plaćanja. U 16. stoljeću kakaovac dolazi u Španjolsku, gdje se prerađuje u kakao te se širi Europom. Njegovo ime theobroma cacao znači hrana bogova, a dobiva ga po švedskom botaničaru Linneu. U Europu dolazi početkom 15. stoljeća pod nazivom lješnjaci čudna izgleda, a donosi ga Christopher Columbo.

Kakaovac je trajna biljka visine sedam do dvadeset metara kožastih produženo jajastih listova. Crveni cvjetovi izbijaju iz kore stabla, stabljike ili iz pazušca lista u čupercima. Plod je boba u razvoju smeđe do žute boje, a kad sazri, crvene boje, 25 centimetara duljine i 10 centimetara širine. U plodu su sjemenke slične grahu, smještene u više redova.

Pretežito se uzgaja plantažno, a u prirodi najviše raste na području rijeke Amazone. Skuplja se sjeme kakaovca, koje se obrađuje sušenjem ili prženjem (vrenje) i tako obrađeno postaje slatko i tamnocrveno, a mljevenjem sjemenki dobiva se prah koji nazivamo kakao.

Kakaovac je danas najvrjednija namirnica, s više od 300 različitih sastojaka, te ga s pravom nazivaju superhranom.

Ulje kakaovca, koje se dobiva iz sjemenki, prirodno je sredstvo koje se koristi u liječenju kožnih bolesti, jer je poznato da je topivo, kao i maslac, na temperaturi tijela čovjeka.

Velika nutritivna vrijednost kao potpuno prirodnog proizvoda od iznimnog je značenja za cijeli organizam, te se kakovac preporučuje kao ljekovita namirnica kod kašlja, povišenog kolesterola, alopecije, hemoroida, oslabjelog organizma itd. Kakao prah pripremamo s mlijekom ili prema želji, u količini koja nam najviše odgovara. Sirova sjemenka danas se rabi u prehrani sirovom hranom, posebno u pripremi slatkih delicija. Zbog svoje velike nutritivne vrijednosti nezaobilazna je namirnica u toj vrsti prehrane.

U 100 g sjemenki ima 456 kalorija, 3,6 g vode, 12 g proteina, 46,3 g masnoća - oleinska, palmitinska, stearinska, 34,7 g ugljikohidrata, vitamina E, kalija 106 mg, fosfora 537 mg, željeza 3,6 mg, magnezija, kalcija, cinka, kroma, mangana, bakra, theobromina (neurostimulans koji opušta mišiće plućnih krila) i triptofana (mozak ga koristi pri proizvodnji neurotransmitera serotonina). Danas se kakaovac, kakao, koristi u liječenju kao jak antioksidans, jer otklanja štetna djelovanja slobodnih radikala te čini dobru prevenciju. Znanost potvrđuje da su sastojci kao što su teobromin i teofilin protuastmatični spojevi koji zaustavljaju grč bronha (bronhospazam), djeluju opuštajuće na CNS (depresija, napetosti, uzbuđenja, zabrinutosti, itd.).



Nadalje:

kakao ima anti HIV svojstva

djeluje antikarcenogeno

dobro djeluju na srce (za uznemireno srce, za okrjepu)

uravnotežuje visok tlak

stimulira rad bubrega i jače izlučivanje mokraće

uravnotežuje šećer i masnoće u krvi

pomaže pri alopeciji

ublažava reumatizam

liječi bolesti kože - opekline, grize ili ubode otrovnih životinja i kukaca i razne rane.



Kakao maslac najpoznatiji je u prehrani, ali i u kozmetici. Koristi se kao emolient - omekšava suhu kožu, te se rabi u liječenju oštećene i suhe kože, protiv bora (oko očiju, usana, na čelu). Pomaže i u liječenju opeklina, ispucale kože i usnica, svraba kože, strija, hemoroida i općenito u sprječavanju starenja kože. J.Kn.