LEVANJSKA VAROŠ

Za šest, odnosno sedam godina, svi prvašići s područja cijele općine Levanjska Varoš, s njenih 136 četvornih kilometara, na kojima je devet naselja, stat će u samo tri školske klupe!

Toliko je djece, naime, rođeno u ovom dijelu Đakovštine u ovoj godini, a što ovoj općini zasad ne daje mjesta optimizmu u njen demografski oporavak. A on joj je prijeko potreban, jer je ovo nenaseljeniji kraj i od jedne Like koja je prva asocijacija za područje slabe naseljenosti i raseljenosti u Republici Hrvatskoj. Jer prosječna naseljenost po ličkom kvadratnom klometru je sedam do osam duša, a u općini Levanjska Varoš još manje - svega 6,9 stanovnika po četvornom kilometru. Posljednji popis stanovništva, onaj iz 2011. godine, ‘rekao’ je da u ovom dijelu Đakovštine živi 1250 stanovnika, no, ističe načelnik Slavko Tidlačka, realno ih je već duže vrijeme manje od tisuću, oko 950 koji stalno žive u jednom od devet naselja. Ovi što čine ‘razliku’, dodaje, u varoškom kraju ne žive stalno, nego dolaze povremeno, vikendaški…

Demografska slika tamošnjih sela izrazito je loša. Varoška Općina donedavno je za svako novorođeno dijete davala jednokratnih tisuću kuna, no sada je taj iznos značajno podebljala, iako raspolaže skromnim proračunom. Općinski načelnik prošloga je tjedna donio Odluku o pravu na novčanu naknadu za novorođenu djecu na području varoške općine koja time omogućuje značajan rast. Prema njoj, roditeljima za prvorođeno i drugorođeno dijete slijedi naknada od dvije tisuće, za treće od pet tisuća, a za četvrto i svako iduće dijete čak deset tisuća kuna. Načelnik Tidlačka kaže kako novi iznosi slijede već za djecu rođenu u ovoj godini, a isplata slijedi do kraja tekuće godine. Iznosi su to na kakve se nisu odlučile ni brojne lokalne samouprave s daleko jačim općinskim blagajnama, iako će one reći: ‘Lako je isplatiti tako značajne naknade za novorođenčad kada se u jednoj godini rodi manje od deset beba‘. – Iako se roditelji ne odlučuju na (još jedno) dijete samo zbog jednokratne naknade, jer dijete je za cijeli život, želimo i na ovaj način potaknuti rađanje u našoj općini jer je demografska slika vrlo loša - kaže Tidlačka. Primjerice, jedna Ovčara rođenje djeteta ne pamti desetljećima. Najmlađem stanovniku ovoga sela, do jučer poznatom po paljenju ugljena, ‘samo’ je – šezdeset godina. To selo sada je već debelo postalo u vikendaško naselje sa sve manje stanovnika koji tu trajno žive. Nadalje, već godinama u cijeloj varoškoj općini djeluje samo OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, u općinskom središtu, dok su sve područne škole u gravitirajućim selima odavno zatvorene. Nekadašnji područni objekti godinama, pa i desetljećima zjape prazni i napušteni u Majaru, Breznici Đakovačkoj, Paučju... Sela poput Ratkovog Dola, Milinca…, područnu školu nikada nisu niti imala. Neka sela u ovom dijelu Đakovštine već su izumrla, poput Borojevaca, Čenkova. Osim što je najnenaseljenija, ova općina je i najsiromašnija u Đakovštini, njen osnovni proračun za ovu godinu iznosi približno dva milijuna kuna, a zajedno s projektima bit će, najavljuje Tidlačka, ostvareno 5,5 do šest milijuna kuna. Načelnik vrlo amiciozno, računajući na sredstva za projekte, najavljuje proračun za 2019. godinu od čak 13,5 milijuna kuna, a takav ova jedinica lokalne samouprave nikada nije imala. Brdovit je to kraj prekrasne prirode, bogat šumama, vodama, divljači, no i naslijeđenog siromaštva, opće nerazvijenosti, s niskom stopom zaposlenosti, uz izostanak tvrtki, privatne inicijative, pa se zaposlenost uglavnom svodi na rad u državnim poduzećima i službama kao što je šumarija, HV… Kraj je to i mršave poljoprivrede, pa se ne može pohvaliti ni brojnim ni jakim (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima.

Ni on nije lišen iseljavanja, ne samo u druge zemlje, nego je zbog veće mogućnosti za zaposlenje, riječ i o migracijama iz tamošnjih sela u grad(ove). Na zadnjem popisu stanovništva Varoš je navedena i kao kraj neženja.