Objavljeno 12. prosinca, 2018.
Ne postoji drugi način kako ovaj problem dugoročno riješiti, kaže Božinović
Tema rasprava koje su se u utorak vodile na međuvladinoj konferenciji Ujedinjenih naroda o Globalnom paktu o migracijama u Marakešu, u Maroku, bile su mjere koje treba provesti radi bolje suradnje zemalja koje su u ponedjeljak usvojile tekst tog neobvezujućeg pakta.
Šezdesetak predstavnika nastavilo se u utorak ujutro u svojim istupima zauzimati za taj tekst koji je potaknuo silno nezadovoljstvo suverenista, nacionalista i pristaša zatvaranja granica. Paralelno s tim održan je i okrugli stol o partnerstvima i inovativnim inicijativama koje treba razvijati radi boljeg upravljanja migracijskim tokovima. Podsjetimo, u ponedjeljak su 164 od 193 zemlje članice aklamacijom prihvatile tekst koji treba ojačati međunarodnu suradnju kako bi migracije bile "sigurne, uređene i regularne." Nekoliko sati kasnije i Brazil je objavio odluku da se povlači iz pakta budući da vlast preuzima novoizabrani predsjednik Jair Bolsonaro sa spektra krajnje desnice. Konferencija u Maroku trebala je biti čisto formalna faza u UN-ovu procesu, ali je 15-ak zemalja već najavilo svoje povlačenje ili zamrzavanje odluke nakon odobravanja teksta 13. srpnja u New Yorku (Australija, Austrija, Bugarska, Čile, Estonija, Mađarska, Italija, Češka, Dominikanska Republika, Latvija, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švicarska). Pakt se treba ratificirati 19. prosinca na zasjedanju UN-ove Opće skupštine u New Yorku.
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović u Marakešu se sastao s državnim tajnikom Vatikana Pietrom Parolinom, čija je diplomacija vrlo aktivno sudjelovala u stvaranju Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Božinović je nakon sastanka podsjetio da je "nekoliko odredbi", od 23 dogovorena cilja ovog sporazuma u Globalni kompakt uvršteno na "izravno inzistiranje vatikanske diplomacije." "Mi se slažemo da za ovaj globalni problem treba suradnja između država, ne postoji drugi način kako se on može dugoročno riješiti", kazao je dodajući i da je državnog tajnika izvijestio o situaciji na hrvatskim granicama, kao i o pojačanom pritisku, posebno iz smjera BiH. Ministar je kazao da Hrvatska na tom polju ulaže sve napore da bi se taj proces "priveo regularnim okvirima", istovremeno svjesna da se pitanje migranata neće moći rješavati na granicama nego međunarodnim dogovorima.
- Sigurni smo da je ovim Kompaktom učinjen prvi korak u procesu reguliranja jednog od najvećih izazova s kojima se svijet danas suočava i s kojim će se suočavati generacije koje tek trebaju biti na ovim prostorima i preuzeti naše poslove - kazao je Božinović dodajući kako Hrvatska u sklopu europskog programa radi na preseljenju dijela izbjeglica iz Sirije koji je došao iz Turske ili je premješten iz Italije. Dodao je da je RH o tom pitanju "racionalna u smislu brojki" kako se "ne bi izazvale neke reakcije" i ugrozila otvorenost "koju Hrvatska pokazuje na način koji je održiv. To je Vatikanu itekako poznato i naravno da to pozdravlja", zaključio je ministar.
Igor Bošnjak/H
NIJE BILO NASILJA
Božinović je odbacio kritike Human Rights Watch da hrvatska policija u nekim slučajevima nasilno postupa s migrantima koje vraća u BiH ne dajući im priliku zatražiti azil. "Hrvatska policija štiti hrvatsku granicu, štiti vanjsku granicu EU-a sukladno svom zakonodavstvu i šengenskom zakoniku. To je činila i to će činiti na profesionalan način. Da nije tako, ne bi dobila pohvale relevantnih članica institucija EU-a za to kako se nosi s migrantskom krizom", kaže Božinović. Ponovio je da primjedbe dolaze od ljudi koji su u RH neuspješno pokušali ući ilegalno. "Policija provjerava svaki prijavljeni slučaj i možda bi nekome bilo lakše da smo nešto pronašli, ali nismo", kazao je dodajući kako je vrijednost Kompakta što pravi razliku između migranata i izbjeglica, a na granice RH većinom dolaze ekonomski migranti.