Hrvatskoj je važno da pojačane snage europske agencije za granice Frontex budu raspoređene u susjednim zemljama kako bi pomogle njihovim graničnim policijama te na prvim vanjskim granicama EU-a, to jest na granicama Bugarske i Grčke, izjavio je u četvrtak u Salzburgu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka neformalnog summita EU-a.

Čelnici 28 zemalja prvu su raspravu imali u srijedu navečer na radnoj večeri, a u četvrtak su nastavili rad. "Naglasak stavljamo na suradnju s nama susjednim zemljama. Kada je riječ o angažmanu Frontexa, želimo da te potencijalne snage budu na zakonit način, to jest uz sporazum o njihovu statusu, pojačanje za granične policije nama susjednih zemalja. Dakle, jačati prvu vanjsku granicu EU-a, u Bugarskoj i Grčkoj, pa onda i granice zemalja koje su između Hrvatske, Bugarske i Grčke, kako bi se na taj način spriječio migracijski pritisak na Hrvatsku", rekao je Plenković nakon dolaska na summit, na kojem su glavne teme migracije i Brexit. Plenković je naglasio da Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu EU-a, 1351 kilometar, što je dulje nego granica između Finske i Rusije. "S te strane svi vide pozitivnu ulogu i odgovornost Hrvatske, koja sa šest i pol tisuća policijaca čuva svoju granicu i sprječava nezakonite migracije", rekao je Plenković. Također je rekao da je tijekom radne večere dosta čelnika zemalja članica EU-a upozorilo na potrebu da susjedne zemlje na jugoistoku Europe postupno harmoniziraju svoje vizne sustave s europskima kako bi se na taj način spriječio dolazak ilegalnih migranata izravno zrakoplovima, i to bez povratnih karata. Već duže vrijeme u EU-u se ističe problem vizne liberalizacije između Srbije i Irana, što omogućava da potencijalni migranti izravno dođu zrakoplovom u Beograd i onda nastave put prema EU-u. Plenković je rekao da je migrantska kriza, čiji je vrhunac bio 2015., imala velike političke posljedice na arhitekturu zbivanja na nacionalnoj i europskoj razini, kao ni jedan događaj prije toga. "Zato je ta tema od presudne važnosti za EU. Radimo na rješenju, proračunskim mjerama, sveobuhvatnom pristupu, rješavanju krize na izvorištu, razvojnoj politici. Nije uzalud Hrvatska dala 600 tisuća eura za Afriku, što je s obzirom na našu veličinu više od nekih razvijenih zemalja. Ali na izvorištu treba rješavati probleme i mi ćemo tu pomoći, kao što to radimo i sa šest milijuna eura za Tursku", rekao je Plenković. Uz migracije, druga važna tema je Brexit. Još uvijek se ne nazire dogovor oko najtežeg pitanja - granice na irskom otoku te oko okvira za buduće odnose nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a. Što se Hrvatske tiče, ona nema otvorenih pitanja nakon što je London proljetos ukinuo ograničenja za hrvatske građane, rekao je Plenković.
Članice EU-a žele s Egiptom i ostalim zemljama sjeverne Afrike zaključiti sporazume koji bi omogućili smanjenje migrantskog pritiska na Europu, kao što je sporazum s Turskom doveo do znatnog smanjenja priljeva migranata. "Egipat je spreman produbiti dijalog s nama, što je nova važna etapa u rješavanju pitanja migracija", izjavio je austrijski kancelar Sebastian Kurz.
Sljedeći summit EU-a, u listopadu, bit će trenutak istine za pregovore o Brexitu i ne bude li tada nekog pomaka, onda nema smisla organizirati najavljeni izvanredni summit u studenome, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.