Godinama je Općina Punitovci kucala na vrata AUDIO-a, DUUDI-ja..., drugim riječima svih dosadašnjih agencija, ureda, službi za upravljanje državnom imovinom, a kako bi se riješio vlasnički presedan Krndije - jedinog sela u vlasništvu države, zbog čega njegovi stanovnici do sada nisu bili vlasnici kuća u kojima žive.
Problem je u četvrtak "presjeklo" Ministarstvo državne imovine te će država darovnicom sve čestice u građevinskoj zoni Krndije darovati lokalnoj samoupravi, Općini Punitovci.
- Općina je ta koja će dalje raspolagati time, parcelirati te čestice u svrhu stambenog zbrinjavanja i demografske obnove na tom području - izjavila je u povodu ove dobre vijesti za Krndijaše načelnica Općine Punitovci Jasna Matković, nakon sastanka s pomoćnicom ministra državne imovine Ivanom Pintar.
Vezane ruke
Država se tako, nakon 70 godina, vlasnički "skida" sa svih čestica u građevinskoj zoni sela, čijim su mještanima zbog državnog vlasništva nad kućama u kojima žive ruke bile potpuno vezane - niti su ih mogli prodavati, rušiti, temeljito obnavljati i nasljeđivati jer sve dosad živjeli su, ulagali i "krpali" osnovno - u tuđe.
- Nakon ove odluke države, odnosno resornog ministarstva, Općina Punitovci ide k tome da se stanovnicima Krndije, korisnicima postojećih kuća u selu, te nekretnine daruju, da ti ljudi napokon riješe vlasničku neizvjesnost krova nad glavom. Darivanje tih nekretnina sadašnjim korisnicima mislimo da je najpravednije, najhumanije s obzirom na to da su one zbog svoje starosti i dotrajalosti (gotovo) bezvrijedne, a, s druge strane, u selu je niz umirovljenika, korisnika socijalne pomoći, ljudi bez financijskih mogućnosti za ikakav otkup - zadovoljno je nakon sastanka u Ministarstvu izjavila načelnica Jasna Matković.
U Krndiji je trenutno pedesetak stanovnika u 20-ak kućanstava. Državna imovina u selu jedino nije seosko groblje, kojem je vlasnik Općina, i crkva koja je vlasništvo punitovačke župe. Korijen vlasničkog presedana ovog sela datira još iz ranog poraća nakon Drugog svjetskog rata. Krndija je do tada bila napredno selo s većinskim njemačkim stanovništvo i u jednom trenutku brojila je i do 4000 stanovnika, imala trgovine i druge radnje, kino, veliku crkvu, bila na idealnom sjecištu putova za Đakovo, Osijek, Našice, okružena je najboljom zemljom u kraju... Nova, partizanska vlast prvi progon njemačkog stanovništva provodila je još 11. svibnja 1944. Selo je pretvoreno u logor za folksdojčere, oni koji sa ga preživjeli protjerani su, njihova imovina nacionalizirana, u prazne kuće vlast je naseljavala koloniste, a crkvu pretvorila u spremište za žito. Od tada se selo nikada nije oporavilo. I danas su tu "švapski" građene kuće, pa i s inicijalima nekadašnjih vlasnika na pročeljima. U višedesetljetnom vlasničkom čvoru selo je postajalo sve praznije, "državne" kuće urušavale se same jedna za drugom… S najnovijom dobrom viješću iz Zagreba ono je odahnulo, pa i Rosa Pop.
- Živimo tu, a nemaš pravo na tu kuću. Ne možeš ništa s njom, niti temeljito praviti, niti rušiti. Kuće propadaju, neće nitko da odviše ulaže, nego se krpa osnovno jer ništa nije tvoje - kaže Rosa Pop. Njezina je obitelj svojevremeno tražila od države pomoć u građevnom materijalu koji je dijeljen za gradnju kuća, za revitalizaciju naših sela, no dobili su odbijenicu - država im nije mogla udovoljiti jer - nemaju građevinsko zemljište u svom vlasništvu kao preduvjet za ostvarenje tog prava. No, sada, kada država presijeca vlasnički čvor, stvari će sjedati na svoje.
Priprema dokumentacije
Do sela vodi asfalt iz svih smjerova, "prošao" je i telefon, Općina provodi komunalne usluge, ima i školaraca, pa, uz redovite autobusne linije, tu prometuje i školski autobus. Nakon Drugog svjetskog rata uvelike uništena crkva, zahvaljujući sredstvima nekadašnjih mještana njemačke narodnosne zajednice, obnovljena je i svojim visokim zvonikom "zove" u Krndiju iz svih smjerova.
- Ovdje se svi nadaju da će nam se, razriješi li se ovaj vlasnički čvor, u što načelnica Matković ulaže velike napore, darovati te kuće, prepustiti ih bez naknade, to više što su, zbog svoje starosti i dotrajalosti, bez vrijednosti - kaže Krndijaš Ilija Bošković, i sam zadovoljan viješću iz Ministarstva.
U idućih mjesec dana pred Općinom Punitovci je obveza pripreme dokumentacije za preuzimanje svih čestica u građevinskoj zoni sela, pripreme ugovora i drugih koraka. Bit će to, složit će se svi, slatke brige.
Suzana Župan
Jasna Matković
načelnica Općine Punitovci
JEDINA SMO OPĆINA U ŽUPANIJI S POZITIVNIM PRIRODNIM PRIRASTOM
- Nitko nema čarobni štapić da sve riješi u jednom trenu, za sve je potrebno vrijeme, a na sastanku u Ministarstvu državne imovine učinjena je velika stvar za selo Krndiju, za koje lokalna samouprava godinama kuca na mnoga vrata da se njihov problem napokon riješi - kaže općinska načelnica Jasna Matković i ističe kako su Punitovci jedina općina u Osječko-baranjskoj županiji koja ima pozitivan prirodni prirast, a kojim je u cijeloj Hrvatskoj na 21. mjestu te se nada kako će i rješenje postignuto za Krndiju pridonijeti još boljoj demografskoj slici cijele općine. "Naši će napori biti usmjereni k tome da sadašnji korisnici kuća u tom selu uđu u programe stambenog zbrinjavanja jer je te kuće, kao stare i dotrajale, potrebno obnoviti, pa očekujemo da će im na raspolaganju biti različiti natječaji i programi", kaže Jasna Matković.
"Nama je tu lijepo, mir, blizina Đakova, Osijeka, Našica... Ne idemo nikamo, no osnova svega je da si vlasnik onoga u čemu živiš cijeli život i u što ulažeš", rekla je Rosa Pop, stanovnica Krndije. Njezin sumještanin Ilija Bošković, pak, procjenjuje da bi, nakon parcelacije i pozivima i drugima da dođu živjeti u ovo selo, već u prvom mahu u Krndiji mogao biti iskazan interes za bar 20-30 "placeva". "No svatko hoće krenuti s vlasnički čistih pozicija", podsjeća Ilija Bošković.
"Nama je tu lijepo, mir, blizina Đakova, Osijeka, Našica...", kaže Rosa Pop iz Krndije